Glavni projekat sanacije i restauracije spomenika na Banj brdu iznad Banjaluke urađen je od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u decembru 2023.

To je otprilike sve što je u posljednjih nekoliko godina urađeno na sanaciji spomen-obilježja poginulim Krajišnicima u Drugom svjetskom ratu, jer se došlo do cifre od 1.370.266 KM. A, para nema.

–Za dalje aktivnosi na sanaciji i restauraciji Kompleksa spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, potrebno je obezbijediti finansijska sredstva – navedeno je iz gradske uprave Banjaluka na pitanje potpredsjednice Narodne skupštine Republike Srpske, Anje Ljubojević, u kojoj je fazi rekonstrukcija kultnog spomenika.

Nacionalni spomenik od 2013.

Prvi djelimični restauratorski radovi na Spomeniku palim Krajišnicima poslije rata su rađeni 2008. Radove je finansirala Administrativna služba Grada Banjaluka, a na osnovu projekta kojeg su 2005. godine izradili Zavod za studiju i projektovanje i Zavod za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa RS.

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH je 2. septembra 2013. odlučila da ovo zdanje uvrsti na listu nacionalnih spomenika BiH.

Ovom odlukom je utvrđeno je da “pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika” obezbjeđuje Vlada RS. Ipak, u stvarnosti, teret brige o spomeniku je, uglavnom, na gradskom budžetu, iz kojeg se finansira i redovno održavanje i košenje trave oko spomenika, a povremeno i sanacioni radovi.

Istovremeno Komisija je uvidom u ovo kulturno dobro utvrdila da se ono nalazi u lošem stanju zbog neodržavanja i uticaja atmosfere.

Uočljiva su oštećenja kamenih obloga zidova i samih reljefa, što može dovesti do njihovog širenja i stvaranja deformacija. Primjetne su i pukotine na velikom broju kamenih ploča kojim su popločani plato i stepenište, dok neke ploče nedostaju.

Nadalje, crteži na zidovima u unutrašnjosti spomenika su u izuzetno lošem stanju, u opasnosti od potpunog nestanka. Oštećenja su nastala usljed neodržavanja i intenzivnog uticaja kapilarne vlage, koja je vidljiva i na spoljnim delovima spomenika, i zahtijevaju preduzimanje hitnih mjera za njihovu konzervaciju i restauraciju. Usljed neodržavanja primjetna su oštećenja na prilaznom putu.

Zbog svega navedenog Komisija je obavezala Vladu RS da podnese adekvatne mjere kako bi trajno zaštitila spomenik.

-Od odluke Komisije 2013. godine i njenog zahtjeva za hitnom restauracijom spomenika, do danas nisu izvršeni traženi radovi. Spomenik je i dalje u jako lošem stanju, te je na inicijativu Grada Banjaluka, Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske pristupio izradi nove  projektne dokumentacije za sanaciju i restauraciju spomenika, uvažavajući zatečeno stanje. Glavni projekat sanacije i restauracije spomenika urađen je od strane Republičkog zavoda u decembru 2023. godine. Procijenjena vrijednost radova na sanaciji i restauraciji Spomenika prema projektnoj dokumentaciji iznosi 1.370.266 KM. Za dalje aktivnosi na sanaciji i restauraciji Kompleksa spomenika palim Krajišnicima na Šehitlucima – Banj brdu, potrebno je obezbijediti finansijska sredstva – navodi Boriša Mandić, ovlašteni potpisnik u Gradskoj upravi.

Kobni kamen

Kako je Srpskainfo pisala, ključni problem spomenika nalazi se u njegovoj strukturi, odnosno materijalu kojim je obložen. Njegov autor, čuveni vajar Antun Augustinčić, prije nešto više od 60 godina, za gradnju zdanja odlučio je da koristi bijeli kamen sa hrvatskog ostrva Brač. Iz estetskih razloga. Međutim, pokazalo se da je to bila kobna greška jer mediteranski kamen nije mogao da podnese vlažnu banjalučku klimu, te je već nakon nekoliko godina od gradnje spomenik počeo da propada.

Zato se postavlja pitanje da li je isplativo spomenik na Banj brdu obnavljati koristeći isti materijal, ili stručnjaci ovaj put imaju neko drugo rješenje? To ćemo saznati ako neko “obezbijedi” više od 1,3 miliona maraka.