Ekstremni vremenski uslovi mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje.

Posljednjih decenija u cijelom svijetu uočen je trend izrazitog porasta temperature vazduha tokom ljetnih mjeseci i pojava dužih perioda izuzetno toplog vremena – tzv. toplotnih talasa, kada temperature atmosferskog vazduha od najmanje 32°C traju tri i više uzastopnih dana, a često su praćene i većom relativnom vlažnošću i smanjenjem brzine strujanja vazduha.

Ovi ekstremni vremenski uslovi mogu predstavljati ozbiljan rizik po zdravlje, naročito kod onih grupa stanovništva koja su posebno osjetljive na visoke temperature, kao što su djeca, starije osobe, trudnice, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, kao i osobe koje boluju od različitih hroničnih bolesti (bolesti srca i krvnih sudova, respiratornih oboljenja, dijabetesa i sl ).

Takođe su ugrožene i osobe izložene direktnom dejstvu sunčevih zraka poput onih koji koje vježbaju ili rade na otvorenom, ali i svi oni koji rade u neadekvatno provjetrenim i nedovoljno rashlađenim prostorijama, piše N1 Srbija.

Kako vrućine utiču na naš organizam?

Negativni efekti izloženosti visokim temperaturama i sunčevom zračenju po naš organizam su brojni:

Visoke temperature mogu pogoršati respiratorne tegobe kod hroničnih bolesnika, prije svega onih koji boluju od astme i hronične opstruktivne bolesti pluća, ali mogu imati negativan uticaj i na disajne puteve kod male djece. Mogu dovesti do bronhospazma (grčenja mišića disajnih puteva), nadražajnog kašlja i otežanog disanja.

Na vrućini dolazi do širenja krvnih sudova, što snižava krvni pritisak. Noge često otiču usljed slabije cirkulacije i posljedičnog zaostajanja tečnosti u donjim dijelovima tijela.

Na visokim temperaturama, usljed gubitka tečnosti mijenja se i viskozitet (gustina) krvi, pa česta dehidracija može dovesti i do lokalne tromboze, srčanog ili moždanog udara.

Nagle promjene temperature (npr. nagli ulazak iz toplog okruženja u rashlađenu prostoriju ili u hladnu vodu i sl.) mogu dovesti do srčanog udara.

UV zračenje može izazvati crvenilo i opekotine, prijevremeno starenje i rak kože usljed njenog isušivanja i slabljenja imuniteta.

Zbog prekomjernog izlaganja očiju UV zračenju može doći i do nastanka katarakte.

Ako je temperatura vazduha slična temperaturi tijela ono se hladi isparavanjem, što može dovesti do promjene srčanog ritma i izazvati dehidraciju i grčeve.

Gubitak tečnosti može uticati na funkciju bubrega i pojačano nakupljanje minerala iz urina i izazvati stvaranje kamena u bubregu.

Dehidracija: Boravak na visokim temperaturama i posljedično znojenje može brzo iscrpiti tjelesne tečnosti, što dovodi do dehidracije. Simptomi dehidracije uključuju žeđ, suva usta, slabost, umor, vrtoglavicu i poteškoće u koncentraciji. Teška dehidracija zahtijeva medicinsku pomoć.

Hipertermija (pregrijevanje organizma) je stanje kod koga tjelesna temperatura raste iznad normalnih vrijednosti. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su toplotna iscrpljenost ili toplotni udar. Na hipertermiju su posebno osjetljivi ljudi s kardiovaskularnim oboljenjima, stariji i djeca.

Toplotni udar: Ovo je veoma ozbiljno stanje koje se javlja kada se tijelo ne može efikasno ohladiti. Simptomi uključuju visoku tjelesnu temperaturu, obilno znojenje, vrtoglavicu, mučninu, glavobolju i ubrzan puls. Toplotni udar zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.

Pravovremene mjere mogu smanjiti broj osoba oboljelih i umrlih usljed posljedica izlaganja velikim vrućinama, što znači da treba biti spreman i pridržavati se jednostavnih savjeta pomoću kojih se na vrijeme može spriječiti nastanak zdravstvenih tegoba uzrokovanih visokim temperaturama.

Kako da se ponašate tokom velikih vrućina

Izbjegavajte izlaganje direktnom suncu u periodu od 10 do 17 časova (naročito djeca, trudnice, stariji, srčani bolesnici).
Ukoliko morate da bude napolju u navedeno vrijeme trudite se da budete u hladu! Nosite laganu, široku odjeću, svijetlih boja, od prirodnih materijala.

Ako izlazite napolje, nosite šešir sa širokim obodom ili kapu i naočare za sunce sa UV zaštitom. Izbjegavajte sportske aktivnosti i vježbanje na otvorenom u toku najtoplijeg dijela dana!

Oni koji moraju da obavljaju fizičke poslove, preporučljivo je da to čine u toku najsvežijeg dijela dana – u ranim jutarnjim časovima (od četiri do sedam ujutru) ili kasnije u toku večeri.

Ljudi koji rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) treba češće da prave pauze za odmor, da ostanu u hladu i da piju 1,5 čaše vode na svakih 30 minuta.

Rashladite se

Unosite dovoljno tečnosti. Redovno pijte negaziranu vodu i niskokalorična pića bez kofeina, alkohola i šećera, kako ne biste izazvali veću dehidraciju. Možete se osvježiti tako što ćete istopiti dvije kocke leda u ustima. Izbjegavajte dehidraciju od vrućine tako što ćete piti razblažen sok kao što je limunada, odrasli svakih 1-2 sata, a djeca na svakih 15-20 minuta 1 do 2 kašike ili gutljaj vode. Nemojte čekati da osjetite žeđ da biste unijeli tečnost, što je posedno važno za starije ljude koji imaju slabiji osjećaj žeđi!

Uvijek nosite flašicu vode sa sobom kada boravite na otvorenom!

Rashladite tijelo povremenim tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi. Druga mgućnost je da se umotate u hladne mokre peškire ili da se rashladite mokrim sunđerom, kupkom za stopala i sl. Možete staviti vlažne peškire na dječje noge i ruke.

Jedite češće i manje obroke. Obroci treba da budu lagani – izbjegavajte prženu, zasoljenu, masnu hranu i hranu bogatu proteinima. Uzimajte više sezonskog voća i povrća. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smuti ili napravite laganu supu, da vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite u organizam.

Koristite laganu posteljinu od prirodnih materijala, najbolje bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju toplote iz tijela.

Rashladite svoj dom!

Pokušajte da rashladite prostorije u kojima boravite, naročito ukoliko u njima borave djeca, trudnice, osobe starije od 60 godina, kao i osobe sa hroničnim zdravstvenim tegobama. Temperatura u ovim prostorijama ne bi trebalo da prelazi 30⁰C u toku dana, odnosno 24⁰C u toku noći.

Boravite u najhladnijoj prostoriji svog stana ili kuće, naročito noću.

Iskoristite svježiji noćni vazduh kako bite rashladili svoj dom. Ukoliko je moguće, tokom noći i ranih jutarnjih sati ostavite sve prozore otvorenim, sa podignutim roletnama, kako biste prostor adekvatno provjetrili i rashladili.

Sijalice i mnogi električni uređaji dodatno oslobađaju toplotu i griju okolni vazduh – za vrijeme velikih vrućina u toku dana ugasite svjetla i isključite iz struje sve one uređaje koje ne koristite.