Ambasador BiH u Mađarskoj Biljana Gutić Bjelica izjavila je Srni da je protekla posjeta srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović Sjedinjenim Državama od velikog značaja za Republiku Srpsku i rezultat dugog i mukotrpnog rada institucija Srpske.

Riječ je, kaže, o istorijskoj posjeti, koja nije prva takve vrste, niti će biti posljednja takvog kvaliteta, ranga i značaja za Republiku Srpsku.

“Proteklih godina Cvijanovićeva, ali i ostali zvaničnici Republike Srpske imali su izuzetno značajne sastanke u Njujorku, UN, ali i sa predstavnicima administracije američkog predsjednika Donalda Trampa”, ukazala je Gutić Bjelica. Ona je istakla da je to rezultat dugog i mukotrpnog rada kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH i predsjednika Republike Srpske, vizije predsjednika Milorada Dodika i njegovih saradnika, a odnedavno i Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske.

“Ti napori su bili da se u svijetu predstavi Republika Srpska, njeni stavovi, istorija, pa i budućnost”, rekla je Gutić Bjelica i dodala da je, nakon uspostavljanja odlične saradnje sa Rusijom, Kinom i Mađarskom, došla na red i Trampova.

Ona je ukazala da se mora cijeniti napor i želja Trampove administracije da razumije ovaj region, srpsko pitanje i stavove, istinu koju Republika Srpska predstavlja, jer joj je to bilo onemogućeno 30 godina. “Ovo je istorijsko vrijeme za Republiku Srpsku, za njene lidere i narod. Mislim da je ovo prilika koju moramo pametno iskoristiti, ne samo radi ispravljanja lažnih predstava o Republici Srpskoj i srpskom narodu i građanskom ratu, nego i zbog naše sadašnjosti, ali najviše zbog budućnosti”, rekla je Gutić Bjelica.

OSPORITI BOŠNjAČKE POKUŠAJE DA “MONOGRAFIJU” PREDSTAVE KAO STAV SVIH
Gutić Bjelica je izjavila da Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara ne smije biti produžena ruka bošnjačke politike, te da se mora osporiti namjera bošnjačke strane da se “monografija” o diplomatiji u BiH predstavi kao stav svih naroda u BiH jer to nije.

Ona je navela da je za Republiku Srpsku i sve njene predstavnike u zajedničkim institucijama, neprihvatljiv period od 1992–2022. kojim je obuhvaćen ovaj dokument.

“Prije svega, vrlo je upitno ko je radio na ovom dokumentu, ko ga sebi prisvaja, da li institucionalno ili privatno? Ko je bio uključen u izradu tih dokumenata, ko je davao priloge za izradu?”, rekla je ona.

Ona je ukazala da od početka rata do potpisivanja Dejtonskog sporazuma nije bilo zajedničke spoljne politike, bar ne takve da se u obzir uzme i stav srpskog naroda.

“Da se u obzir uzimao stav srpskog naroda, do rata ne bi ni došlo”, napominje Gutić Bjelica.

Ona je rekala da je i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma bilo upitno koliko se poštovalo dejtonsko glasanje i odlučivanje, koliko su sva tri naroda i njihovi stavovi i dva entiteta bili uzimani u obzir.

“Svi mi koji smo decenijama u zajedničkim institucijama svjedoci smo pokušaja da se jedna istina nametne u ime svih, jedna vizija, jedan stav o BiH i opirali smo se tim pokušajima”, istakla je Gutić Bjelica.

Ona je izrazila uvjerenje da će bošnjačka strana pokušati da ovaj dokument predstavi kao stav svih naroda u BiH.

“Na nama je da ga osporimo i da tu njihovu namjeru onemogućimo”, naglasila je Gutić Bjelica.

Ona je poručila je da Ministarstvo inostranih poslova nije i ne smije biti produžena ruka bošnjačke politike, a da to jeste skoro svaki put kada je na čelu bio ministar iz reda bošnjačkog naroda.