Evropski sud za ljudska prava (ECHR) u ponedjeljak je zaštitu građana od klimatskih promjena proglasio ljudskim pravom.

Iako je dio zahtjeva odbacio, klimatski aktivisti zadovoljno trljaju ruke: Evropski sud za ljudska prava, međunarodni sud sastavljen od sudija iz 46 zemalja članica Savjeta Evrope, zaštitu građana od klimatskih promjena proglasio je ljudskim pravom.

Sud je odluku obrazložio pravom svakog ljudskog bića na zaštitu od klimatskih katastrofa koja je, navodi se u presudi, utemeljena u pravu čovjeka na život, privatnost i porodicu. Presuda znači da će 46 vlada zemalja s gotovo 700 miliona ljudi na Starom kontinentu morati računati s tužbama građana zbog propusta ili u slučaju nedjelovanja u vezi s globalnim zatopljenjem na zemlji, prenosi Jutarnji.

Sud sa sjedištem u Strazburu istorijsku je odluku donio prihvatajući tužbu koju je nekolicina žena podigla protiv Švajcarske jer ih nije zaštitila od “klimatskih opasnosti”.

“Presuda je recept za uspješno tuženje vlastite vlade za propuste u zaštiti od klimatskih promjena”, komentarisala je Ruth Delbaere, pravna stručnjakinja iz američke neprofitne organizacije Avaaz, prenosi portal Politico.

Sud je presudio u korist tužiteljki Švajcarske, ali je istovremeno odbacio tužbu portugalskih aktivista koji su pokušali odjednom tužiti više od 30 zemalja zbog pasivnosti u pitanju klimatskih promjena te još jednu tužbu istog predznaka.

Švajcarsko udruženje Starije žene za zaštitu klime slavi pobjedu na Evropskom sudu za ljudska prava.

Pravni stručnjaci tvrde da su predmeti odbačeni na temelju tehničkih propusta. Portugalskim je aktivistima rečeno da prvo pokušaju u Portugalu, a onda se vrate u Strazbur, navodi Politico.

“Sud im je praktično rekao da dođu ponovo”, poručio je Alberto Alemanno, stručnjak za evropsko pravo. Velika stvar vezana je presudu je to što se borba protiv klimatskih promjena na sudovima preselila s nacionalnih sudova na transevropsku sudsku platformu.

Sud za ljudska prava međunarodni je sud, pravosudna ruka Savjeta Evrope koje obuhvata države evropskog kontinenta.

Prethodni slični slučajevi bili su uspješni na nivoima pojedinih država. Tako je recimo 2019. godine nizozemski vrhovni sud donio presudu zbog koje je Nizozemska morala srezati emisije gasova iz staklene baste za 25 posto. Francuski sud 2021. godine proglasio je vladu odgovornom za štetu za okolinu nastalu jer vlada nije ispoštovala ciljeve za smanjenje štetnih emisija. Iste godine njemački je Ustavni sud proglasio zakon o klimi djelimično neustavnim jer na buduće generacije stavlja prevelik teret za rezanje emisija.

Važan slučaj dobili su i američki aktivisti prošle godine kada su na lokalnom nivou tužili državne agencije da njihovo kontinuirano korištenje fosilnih goriva krši pravo na “čistu i zdravu okolinu”.

Pravni stručnjaci naglašavaju da je najnovija presuda suda u Strazburu važna jer definiše ko ima pravo podići tužbu u vezi s klimom, koje argumente može koristiti i koga može tužiti. Očekuje se da će presuda biti veliki poticaj za nove takve tužbe ne samo u Evropi nego i globalno.

U presudi se navodi koje korake vlade moraju preduzeti kako bi se uskladile s novim obavezama koje pred njih stavlja odluka o “ljudskom pravo na zaštitu od klimatskih promjena”. Među njima su neke konkretne stvari poput rokova za postizanje klimatske neutralnosti, smjernica kako to postići i dokaza da država radi svoj posao.

Bitno je napomenuti da je jedan od strateških ciljeva Evropske unije zelena tranzicija. Presuda je, dakako, u skladu i s temeljnim evropskim dokumentima i vrijednostima među kojima je pravo na čistu okolinu i zaštita zdravlja i kvalitete života građana.