Svakodnevna opravdana ili neopravdana poskupljenja, otkazivanje inostranih poslova, gašenje radnih mjesta, skoro pa izjednačavanje primanja nekvalifikovanih radnika u javnoj upravi sa njihovim kolegama sa srednjom stručnom spremom…

Uz radnike koji su zadovoljni jer su umjesto 700 KM dobili 900 maraka na račun ovo su neki od efekata povećanja najniže plate u Republici Srpskoj.

Prošao je prvi mjesec obračuna na osnovu decembarske odluke Vlade RS da minimalac u Srpskoj od 1. januara bude 900 KM. Neki radnici su dobili platu po novom obračunu, a neki tek treba da je dobiju.

Ono što prosječan građanin svakodnevno osjeti na novčaniku jeste inflacija, ili masovna poskupšljenja roba i usluga. Odgovor na sve je isti – to je zbog minimalca.

Šta je vlast u RS nagnalo da ostane pri odluci da značajno podigne najnižu platu, dok je vlast u FBiH odlučila da je neznatno poveća na 619 maraka? Teško je sada reći, ali prema riječima predsjednika RS Milorada Dodika, cilj je bio zaustavljanja masovnog odlaska radne snage iz Srpske. Nezvanično, prevagnula je ipak želja ministarke finansija Zore Vidović i premijera Radovana Viškovića da na ovaj način obezbijede veće prihode u budžet po osnovu poreza i doprinosa.

-Dodik je u jednom trenutku bio za dogovor s poslodavcima, ali su Vidovićeva i Višković čvrsto ostali pri tome da se minimalac poveća po svaku cijenu – kaže izvor Srpskainfo.

“Pitanje je šta se sada može uraditi”

Poslovna zajednica je od početka bila protiv 900 KM. A, kakve su sada njihove procjene o uticaju povećanja minimalca?

-Mi smo potrošili dosta vremena, radili smo analize i nema nikavog drugog rješanja osim vraćanja minimalca sa 900 na 800 maraka. Pitanje je da li je i to sada rješenje jer su ljudi prema inostranim partnerima poslali informaciju da sve mora da bude skuplje. Dio poslova je već izgubljen, kao i neka radna mjesta. Tako da je pitanje šta se sada može uraditi – kaže za Srpskainfo Saša Trivić, predsjednik Unije poslodavaca RS.

Da je vlast u Srpskoj, na neki način, priznala da je napravila probleme odlukom o minimalcu, pokazao je i nedavni sastanak u Palati RS čiji je domaćin bio Milorad Dodik. Postavlja se pitanje – da li je to potvrda spekulacija da je Dodik naknadno saznao da mu najbliži saradnici nisu predstavili sve posljedice drastičnog povećanja minimalca? Podsjetićemo da je on govorio o cifri od čak 1.050 KM.

Kako je nakon sastanka u Palati rečeno, dogovoreno je da u narednih nekoliko dana poslodavci, zajedno sa Vladom, pokušaju da nađu način kako da pomognu onim firmama koje su u problemu zbog rasta minimalca.

–Sastanaka sa Vladom nije bilo. I ako ih ga bude, oni su zakasnili – rekao nam je Saša Trivić.

“Nered u oblasti zarada”

Bez posljedica nije ni javna uprava. Mada se nisu protivili povećanju minimalca, sada su se našli u drugim problemima.

-Povećanje minimalca je unijelo apsolutni nered u oblast zarada za zaposlene čije plate se uređuju zakonom o platama. Podsjetiću da je takvih 54.000 radnika u RS i da to nije problem samo u javnoj pravi. To je problem i u prosvjeti, pravosuđu, policiji, oblasti zdravstva jer su svim tim ljudima plate regulisane na osnovu zakona. I bez njihovih izmjena u NSRS nemoguće je ispraviti ovaj nered. A, on se ogleda u tome da su ljudi koj rade kao nekvalifikovani radnici, koji nemaju nikakvu odgovornost, sustigli sa svim primanjima službenike sa srednjom stručnom spremom, koji će sada biti demotivisani – kaže za Srpskainfo predsjednik Sindikata uprave RS Božo Marić.

Jer, dodaje Marić, takav radnih postavlja pitanje zašto bi, gotovo za isto primanje, radio odgovorniji posao od onoga bez odgovornosti.

–Kvalitet javne uprave će znatno opasti ukoliko ne dođe do povećanja ostalih plata. Dakle, pošto su neke poruke u javnosti loše interpretirane, naglašavam da mi nismo protiv povećanja minimalca i smatramo da ni on nije dovoljan za život. Ali, rast minimalca mora da prati i rast ostalih plata jer onda se postavlja pitanje čemu ljudi ulažu vrijeme i novac u obrazovanje da bi bili stručni, da bi mogli da odgovore najtežim zahtjevima – poručuje Marić.

Đogo: Na početku više negativnih efekata

Dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu Marko Đogo kaže da je činjenica da sada vidimo mnogo više negativnih efekata povećanja minimalca, dok će se ostali efekti vidjeti tek za nekoliko godina.

-U ovo trenutku vidimo da određene firme, ne samo da najavljuju, nego su neke već zatvorile pogone. Znam konkretno da je nedavno jedna tekstilna firma ugasila 60 radnih mjesta i skoro je direktno povezano sa odlukom da se poveća minimalac. Ali i zbog stanja na inostranom tržištu koje u EU, pogotovo u Njemačkoj, nije bajno. Ali, ispod tri mjeseca rano je govoriti o prvim efektima. A tek koz par godina moći ćemo da podvučemo crtu i da kažemo da je to bilo dobra ili loša odluka – kaže Đogo za Srpskainfo.

Činjenica je, dodaje on, da minimalac u RS probija sve evropske norme o odnosu prosječne i minimalne plate. Sada su tri četvrtine prosječne plate u RS minimalac.

-To nije poznato u ekonomskoj teoriji da je to neko uspio uspješno da uradi, ali s obzirom da smo mi zemlja čuda, nije isključeno da to kod nas može da ima neki pozitivan efekat u smislu stabilizacije migracionih kretanja. Uvijek, kada se preduzme neka radikalna mjera, prvo se osjete negativni efekti, tek nakon proteka vremena se počnu osjećati pozitivni efekti – kaže Đogo.

U proteklim sedmicama vidjeli smo da mnoge firme ili javne ustanove podižu cijene svojih usluga iako je jasno da nemaju radnike koji rade na minimalac. Ili ih imaju jako malo. Da li u tome postoji ekonomska logika?

-Ima logike. Ne možete dopustiti da radna snaga koja je rijetka radi za platu blizu minimalca. Primjera radi, ako povećate minimalac čistačici na 900 KM, onda ne možete dopustiti da vaspitačica koja je imala platu 1.100 KM sada ima platu veću za samo 200 KM. Ne bih rekao da je to u potpunosti neosnovano. Ljudi su socijalna bića, ravnaju se spram drugih ljudi. Ako plate rastu onima „na dnu“, onda moraju da rastu plate i onima iznad njih kako bi se održala ta neka razlika – ilustruje Đogo.