Plan da bude formiran pomoćni sastav policije Republike Srpske na noge je podigao federalne zvaničnike koji u tome vide prijetnju, a među njima je i ministar odbrane BiH Zukan Helez koji je poručio da će rezervni sastav biti osnovan i u Oružanim snagama BiH kako bi “zaštitio državnost, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje”. Kako saznajemo, tačno je da se radi na tome, ali i da Helez, s druge strane, ponovo svjesno podiže tenzije i koristi aktuelni politički momenat da bi okrenuo stvari u svoju korist.

Veličina i struktura Oružanih snaga (OS) određena je zakonima i odlukama Predsjedništva BiH. Tako je utvrđeno da u vojnim redovima treba da bude 10.000 profesionalnih vojnih lica. To su generali, oficiri i podoficiri i vojnici te 5.000 pripadnika rezervnog sastava, ali kada je to u pitanju treba imati na umu i da je broj pripadnika OS i Ministarstva odbrane (MO) ograničen, između ostalog, i budžetom na nivou BiH.

Helez je, naime, oštro reagovao na izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Srpske. Navodeći da dijeli stav onih koji tvrde da u ovom slučaju nije samo riječ o potezu koji je pravno sporan već i vid prijetnje po BiH, istovremeno je najavio završne korake u formiranju rezervnog sastava OS.

– Ministarstvo i Oružane snage BiH ovih dana završavaju procese koji će omogućiti formiranje rezervnog sastava OS – poručio je Helez.

Takvu izjavu Helez je izrekao i krajem 2024. godine, kada je takođe jedna od tema na političkoj sceni bilo formiranje rezervnog sastava policije u Srpskoj usljed bezbjednosnih i drugih izazova, poput prirodnih katastrofa i migrantske krize. Resorni ministar je i tada najavio aktivaciju rezervnog sastava OS BiH s ciljem praćenja svjetskih, ali i regionalnih trendova uvođenja obaveznog služenja vojnog roka te kako bi se riješili personalni izazovi u OS.

Sagovornik “Glasa” upućen u dešavanja je potvrdio da se sprovode određene aktivnosti s ciljem formiranja rezervnog sastava, ali i da je stvarnost daleko drugačija od slike koju nastoji da progura Helez. O formiranju rezervnog sastava u OS se priča godinama, a dokaz je, između ostalog, i saopštenje još iz 2009. u kojem je navedeno da je formirana radna grupa za izradu koncepta rezervnog sastava OS BiH. Ta opcija dozvoljena je, naime, Zakonom o odbrani BiH i Zakonom o službi u OS BiH.

– Oružane snage imaju aktivnu i rezervnu komponentu – piše u jednom od članova Zakona o odbrani te se dodaje da ministar odbrane, između ostalog, izdaje naređenje načelniku Zajedničkog štaba za aktiviranje rezervnih jedinica i kategorija rezervista u skladu s ovim zakonom.

U dijelu koji se odnosi na sastav se ističe da se sastoje od profesionalnog vojnog osoblja te pripadnika rezervnog sastava koji su angažovani u vojnu službu, civilnih lica i kadeta.

– Oružane snage u svom sastavu imaju pripadnike rezervnog sastava, čiji je zadatak pružanje podrške aktivnim mirnodopskim snagama, održavanje operativne spremnosti, dopuna operativnim potencijalima i poboljšanje održivosti aktivnih snaga – precizirano je Zakonom o odbrani.

Pripadnici rezervnog sastava su vojnici, podoficiri i oficiri kojima je prestala profesionalna vojna služba po ugovoru, a data je mogućnost da to budu i druga lica, pod uslovom da prođu određenu obuku.

Zakonom o službi u OS BiH je, s druge strane, precizirano da pripadnici rezervnog sastava za vrijeme vršenja vojne službe imaju ista prava i obaveze kao i profesionalna vojna lica te da se pod vršenjem vojne službe u rezervnom sastavu podrazumijeva vrijeme provedeno na obuci, vježbama i u izvršenju misija.

Naš sagovornik ističe da je nedostatak novca višegodišnja prepreka.

– Nikada za to nije bilo novca, nema ni danas. Helez gura tu priču otkako je i postavljen za ministra. On želi i na ovome da postigne političke poene i da se pohvali da je prvi ministar koji je to pokrenuo i tako dalje, iako je to i drugima bilo poznato, ali nije bilo uslova jer nije bilo novca za plate i sve ostalo – tvrdi izvor “Glasa”.

Rezervni sastav pri OS BiH nije isti kao pri drugim strukturama.

– Tu bi se, u skladu sa zakonom, do određenih godina života angažovali oni koji su bili profesionalna lica pa penzionisani, bilo da su vojnici ili oficiri i podoficiri, te lica sa specifičnim zanimanjima. Problem je sa ljekarima u OS, muzičarima, pravnicima i tako dalje. To je deficitaran kadar i mislim da je sve ovo još na dugom štapu, ali jasna je želja da se to sada predstavi kao odgovor na inicijativu Republike Srpske – rekao je sagovornik “Glasa” i dodao da su postojeći propisi i odluke na nivou BiH dovoljni za formiranje rezervnog sastava, ali i da OS imaju problema i sa popunom redovnih jedinica.

Prestanak službe

Važeća akta definišu da lica u rezervnom sastavu neće biti pozivana na obuku u roku od 12 mjeseci nakon završetka profesionalne vojne službe te da će ministar odbrane izdati propise koji regulišu učestalost, dužinu i sadržaj obaveze za obuku pripadnika rezervnog sastava.

Služba u rezervnom sastavu prestaje na osnovu ličnog zahtjeva, zbog trajne zdravstvene nesposobnosti za vojnu službu, konačnom ocjenom “loš”. Ti i drugi razlozi pobrojani su u Zakonu o službi u OS BiH.