Oko 40.000 stanovnika Grenlanda s pravom glasa danas će se kroz snijeg i led probiti do birališta, na izborima za novi saziv parlamenta koji bi mogli biti među najznačajnijim u istoriji ovog arktičkog ostrva, u svjetlu ponovljenih najava američkog predsjednika Donalda Trampa da će preuzeti tu autonomnu dansku teritoriju i interesovanja velikih sila za njena rudna bogatstva, ali i težnji ostrvljana ka nezavisnosti.

Glasači na Grenlandu, najvećem ostrvu na svijetu koje je dio Danske, ali uživa široku autonomiju, biraće sutra 31 člana svog parlamenta, Inatsisartuta, kao što čine svake četvrte godine.
Ovog puta, međutim, ulozi su od egzistencijalnog značaja – u pitanju je ništa manje nego mjesto Grenlanda u svijetu, uključujući i pitanje da li bi trebalo da ostane dio Danske, da teži ka nezavisnosti ili da se više zbliži sa velikim silama kao što su SAD i Evropa, piše danas Politiko.
Sutrašnji izbori na Grenlandu, u fokusu globalne pažnje, mogli bi da označe početnu tačku daljih geopolitičkih preokreta u sjevernoj hemisferi – prvo, zato što se zagovornici nezavisnosti nadaju da bi ishod glasanja mogao da rezultira snažnim mandatom za potpuno odvajanje od Danske, a drugo – što je vjerovatno i važnije, zato što Tramp najavljuje da će Grenland učiniti teritorijom SAD još otkako je izabran u novembru, navodi Dojče vele.
“Gardijan” ocjenjuje da će ishod biti nepredvidiv jer su Grenlađani podijeljeni – glasovi za nezavisnost su sve jači, ali neki žele da sarađuju sa Vašingtonom.
Što se tiče rasporeda snaga u parlamentu, trenutno je stranka sa najvećim brojem mjesta Inuit Atakatigit (Zajednica naroda), zajedno sa svojim koalicionim partnerom Siumutim (Naprijed). Obje stranke se zalažu za nezavisnost i obećale su da će raspisati referendum o odvajanju ostrva od Danske, ne precizirajući kada bi takvo glasanje moglo da se održi.
U skladu sa sporazumom postignutim sa Danskom 2009. godine, Grenland zakonito može da proglasi nezavisnost, ali samo nakon što održi referendum, a iako je podrška punom suverenitetu na ostrvu rasprostranjena, neki se pitaju šta bi to zapravo značilo da odbranu i ekonomiju te teritorije.
– Političari nisu sasvim jasni kad je riječ o pitanju šta nezavisnost zaista znači – da li je to ekonomska nezavisnost, osjećaj nezavisnosti ili pak posjedovanje sopstvenih granica – kaže Masana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnika “Sermitsijak”.
Kako navodi Egede, koji je polubrat premijera Mutea Egedea, Grenlanđani žele nezavisnost, ali svi oni imaju različite definicije nezavisnosti.
On objašnjava da postoje 32 oblasti u kojima Danska i dalje donosi odluke u korist Grenlanda.
Nezavisnost bi, ukazuje Politiko, značila i veliku prazninu u ostrvskom budžetu – bez godišnjih subvencija od 500 miliona dolara koje obezbjeđuje Danska, koja plaća za sistem osiguranja Grenlanda u skandinavskom stilu.
Inače, preko područja ovog ostrva najmanja je udaljenost između SAD i današnje Rusije, tako da je još pedesetih godina Danska, kao članica NATO-a, dozvolila SAD da na sjeverozapadu Grenlanda uspostavi vazdušnu bazu Tule – danas se ona zove “Pituffik Space Base” i služi za elektronsko izviđanje i rano otkrivanje mogućih sovjetskih projektila usmjerenih na Sjedinjene Države.
Grenland je postao zanimljiv i zbog rudnih bogatstava. Prije svega na jugu se pretpostavlja da ima nafte i prirodnog gasa, ali i metala poput zlata, uranijuma ili cinka.
Teritorija Grenlanda, koja se prostire na više od dva miliona kvadratnih kilometara, obiluje netaknutim prirodnim resursima, uključujući rijetke zemne minerale koji mnogi priželjkuju, a ima manje od 60.000 stanovnika.
To Grenland čini ranjivim pred bezbjednosnim prijetnjama – i to ne samo od strane Donalda Trampa, koji je preuzimanje ovog ostrva nazvao “apsolutnom potrebom”, nije isključio upotrebu vojne sile ili ekonomske prisile u tom cilju, a prošle nedjelje je izjavio da će SAD to ostrvo dobiti “na ovaj ili onaj način”.
Pritom je Tramp naveo prijetnje iz Kine i Rusije, koje obje sve više “bacaju oko” na Arktik.
U okolnostima pojačanog interesovanja tih velikih sila za sudbinu ovog ostrva, Grenland je pooštrio zakone o stranom miješanju prošlog mjeseca, zabranjujući strane i anonimne političke donacije.
Grenlandski poslanici se protive i rudnim projektima koje finansira EU – iako ostrvo nije član tog bloka – jer se ležišta rijetkih zemnih minerala nalaze u sastavu uranijumskih resursa.
Međutim, iskopavanje uranijuma nije bilo važna tema tokom ove predizborne kampanje, kao ni pitanja podsticanja turizma ili špedicije, iako bi to takođe moglo pomoći u finansiranju nezavisnost Grenlanda.
– Pitanje nezavisnosti je dominiralo. Zamijenilo je debatu o ekonomiji Grenlanda, koja obično zauzima značajno mjesto u predizbornim aktivnostima – rekao je Egede.
Iako je Tramp u predsjedničkom obraćanju prošlog utorka obećao da će ovo arktičko ostrvo učiniti “bogatim”, velika većina Grenlanđana – oko 85 odsto njih – protivi se ideji da postane dio SAD, prema anketi iz januara.
Šta god Grenlanđani sutra odlučili, ishod izbora će se svakako odraziti daleko izvan ledenih obala tog ostrva, zaključuje Politiko.