Narodni poslanik SDP-a u Narodnoj Skupštini Republike Srpske Saša Grbić kritikovao je Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, čiju diskusiju prenosimo:

Prijedlog budžeta Republike Srpske za 2025. godinu, pred nama danas, iznosi 6,07milijardi KM, što predstavlja povećanje od 4,5% u odnosu na rebalans budžeta za 2024. godinu. Ovakav rast, iako naizgled pozitivan, zahtijeva ozbiljnu analizu njegove strukture, opravdanosti i potencijalnog uticaja na naše građane i privredu.

  1. Struktura prihoda i rashoda

Ukupni budžetski prihodi i primici za nefinansijsku imovinu iznose 5,086 milijardi KM, što je povećanje od 313,1 milion KM ili 6,6% u odnosu na prethodnu godinu. Poreski prihodi čine najveći dio, s planiranim iznosom od 4,731 milijardi KM, što je rast od 7,5%. Međutim, postoji nekoliko ključnih tačaka za zabrinutost:

  • Rashodi za lična primanja zaposlenih iznose 1,197 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 3,6% u odnosu na 2024. godinu. Ovi rashodi, iako su neophodni za funkcionisanje javnog sektora, ukazuju na potrebu za reformom i boljim upravljanjem javnom administracijom.
  • Izdaci za isplatu penzija iznose 1,946 milijardi KM, što je povećanje od 8%. Ovo povećanje odražava rastuće obaveze prema penzionerima, ali istovremeno zahtijeva ozbiljne mjere za stabilizaciju penzionog sistema.

Ovdje čovjek ne može biti a da ne prokomenatiše brilijantnu ideju ministarke Zore Vidović da građani imaju previše ušteđenog novca pa da im puni da kupuje obveznice države, kao da im niste gurnuli dovoljno ruku u džep poskupljenjima koja više ne mogu ni vaše ministarske plate da stignu.

  1. Budžet predsjednika Republike

Posebnu pažnju privlači budžet Predsjednika Republike Srpske, koji iznosi preko 77,5 miliona KM, čime je najveći u regionu i čak 20 puta veći od budžeta predsjednika Srbije. Ova disproporcija je neprihvatljiva i nameće ozbiljna pitanja o transparentnosti i efikasnosti trošenja ovih sredstava.

Dodik će imati na raspolaganju koliko i Ministarstvo prosvjete i kulture zajedno sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave i Ministarstvom za naučno tehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Primjera radi, dok predsjednik Srbije upravlja budžetom od oko 3 miliona KM, predsjednik Republike Srpske upravlja fondovima koji premašuju finansijske potrebe mnogih ministarstava. Građani zaslužuju objašnjenje: Zašto su troškovi kabineta predsjednika tako visoki? Na koji način se sredstva troše, i koje koristi od toga ima šira javnost?

Ako će predsjednik RS da gradi vrtiće, možete li ga molim Vas imenovati za ministra porodice omladine i sporta, ili umjesto Željke Stojičić u prosvjetu. Možemo li ukinuti ova ministarstva ako će Predsjednik RS da pravi vrtiće. Ovo je svojevrsno rušenje ustavnog poretka. Ovaj budžet neće proći apelacije na Ustavnom sudu koje će biti podnešene, jer su njime dane ovlasti predsjedniku RS koje on nema!

  1. Zaduženje i servisiranje duga

Planirano je dugoročno zaduživanje od 862 miliona KM, što je za 46,5 miliona KM niže u odnosu na prošlu godinu. Ovo smanjenje, iako naizgled pozitivno, nije dovoljno da umanji pritisak zaduženja na ukupnu ekonomiju Republike Srpske. Samo izdaci za otplatu dugova čine 13,5% ukupnog budžeta.

Ovakvo stanje ukazuje na hitnu potrebu za promjenom fiskalne politike koja će smanjiti oslanjanje na zaduženje i omogućiti veću budžetsku stabilnost. Važno je napomenuti da rast javnog duga ugrožava buduće generacije, čineći ih taocima današnjih političkih odluka.

Prointeri i vama bliske firme, Aero centri, krila i ostali nisu isporučili fiskalne kase kada je trebalo to da se desi. A kompletan sistem je nefunkcionalan i neka nam je Bog na pomoći sa ovim letačima koji instališu fiskalne kase.

  1. Transparentnost i namjena sredstava

Zabrinjavajuće su izjave predsjednika Dodika o korištenju budžetskih sredstava kao “njegovog fonda”, što implicira netransparentno i potencijalno neadekvatno trošenje javnih sredstava. Budžet nije privatni fond bilo kojeg pojedinca, već sredstvo za ostvarivanje javnog interesa i potreba svih građana Republike Srpske.

Pored toga, alokacija sredstava unutar budžeta ukazuje na to da se prioritet daje administrativnim troškovima nauštrb ključnih sektora poput obrazovanja, zdravstva i infrastrukture. Na primjer, izdaci za razvoj privrede i infrastrukture ne prate povećanja drugih, dinamiku rashoda, što usporava ekonomski rast i razvoj. Mislim da je sramota svih nas što je plata ljekara specijaliste u Republici Srpskoj 2000 KM, a u Federaciji BiH duplo – 4000KM. O platama prosvjetnih radnika i drugih radnika u zdravstvu, medicinskih sestara je suvišno i pričati, jer treba da predstavlja našu kolektivnu sramotu.

Republički sekretarijat za raseljena lica i migracije imaće na raspolaganju 9,8 miliona maraka, što je uvećanje od 1,3 milion maraka u odnosu na ovogodišnji budžet. Iako je još u maju mjesecu direktoru ove institucije Davoru Čordašu bilo vrijeme da ide u penziju. Umjesto penzije, Čordaš će dobiti 1,3 miliona.

  1. Regionalni kontekst i fiskalna odgovornost

U poređenju s drugim entitetom i zemljama u regionu, budžet Republike Srpske za 2025. godinu je izuzetno visok. Ovo postavlja pitanje da li je naš budžet održiv i da li odražava stvarne potrebe građana. Posebno zabrinjava rast administrativnih troškova u odnosu na kapitalne investicije, koje bi mogle donijeti dugoročnu korist.

Primjer Federacije BiH, koja ima znatno niži budžet po glavi stanovnika, pokazuje da se s boljim upravljanjem i transparentnošću može postići efikasnija alokacija sredstava.

Zaključak i preporuke

Prijedlog budžeta za 2025. godinu pokazuje određeni rast prihoda i smanjenje zaduženja, ali ostaju ozbiljne zabrinutosti u vezi sa:

  • Prekomjernim administrativnim troškovima, posebno budžetom Predsjednika Republike;
  • Nedovoljnom podrškom za razvojne projekte i ključne sektore poput zdravstva i obrazovanja;
  • Održivošću javnog duga u dugoročnom periodu;
  • Nedostatkom transparentnosti u korištenju budžetskih sredstava.

Pozivam sve prisutne da pažljivo razmotre ovaj budžet i da se založimo za budžet koji će biti u službi svih građana Republike Srpske, a ne interesnih grupa ili pojedinaca. Vrijeme je da preuzmemo odgovornost za našu ekonomsku budućnost i osiguramo da budžet za 2025. godinu bude instrument razvoja, a ne teret.