Jake kiše, osim što izazvia poplave, uvijek sa sobom nose i rizik od klizišta i odrona, a koliki je taj rizik zavisi, prije svega od sastava zemljišta, kaže za Srpskainfo iskusni geolog Dragan Mitrović.

On je podsjetio da su u Republici Srpskoj, što se klizišta tiče, u najvećem riziku sjeveroistočni krajevi, od Lopara do Zvornika.

– Sasatav zemljišta je takav, vodootporan. Površinski sloj čini glina i kad se ta glina raskvasi, ona klizi na čvrstoj podlozi i tako se nakon intenzivnih padavina pokreće tržište. Kad bi tamo palo onoliko kiše, koliko se prošle noći sručilo na Jablanicu i okolna mjesta, rizik od klizišta bi bio ozbiljan – kaže Mitrović.

Tako se tokom poplava 2014. godine pokrenuo veliki broj klizišta, koji su nanijeli katastrofalne štete.

U tom periodu na prostoru Lopara evidentirano je više od hiljadu klizišta, Ugljevika više od 200, a zemlja se pokrenula i na području Zvornika, Srebrenice, Bratunca i Šekovića i Banjaluke.

Nakon poplava i klizišta iz 2014. godine, Zavod za geološka istraživanja RS je izradio mapu područja koja su sklona klizištima.

– To su karte rizika, utemeljene na podacima o sastavu tla, nagibima, te o očekivanim količinama padavina. Ovakve karte su dobar alat za urbaniste i planere, a u Zavodu sada rade karte fokusirane na pojedine opštine – kaže Mitrović.

On ističe da su, kako je vidljivo i na karti, u riziku od klizišta Lopare, Zvornik, širi prostor grada Doboja i područje Kostajnice.

Terena sklonih klizanju ima i na području Banjaluke, a poseban rizik je što su u tim dijelovima grada nelegalno izgrađene kuće.