Zapadnoevropske zemlje, ali i države u regionu, među kojima je i BiH, osjetiće velike negativne ekonomske posljedice ukoliko novi američki predsjednik Donald Tramp ispuni svoja obećanja da nakon Meksika, Kanade i Kine, uvede carine, odnosno tarife i na proizvode iz Evropske unije.

Smatraju ovo sagovornici “Glasa Srpske”, nakon što je iz Bijele kuće još jednom poručeno da će uskoro biti uvedene trgovinske tarife i na robu koja se uvozi iz zemalja Evropske unije.

Ukoliko do toga dođe mišljenja su da će one najviše pogoditi hemijski i farmaceutski sektor, ali i auto-industriju, tri privredne grane koje već grcaju u velikim problemima zbog visokih cijena energenata i gubitka konkurentnosti na globalnom tržištu.

SPOJENE POSUDE

Profesor Ekonomskog fakulteta iz Beograda Ljubodrag Savić pojašnjava da je Evropa upala u ekonomsku krizu još 2009. godine od koje se do dan-danas nije oporavila. Ističe i da je Evropska unija žrtva evropskih ambicija i pogrešne politike u smislu odricanja nečega što je decenijama bila tajna njenog uspjeha, a to su jeftini energenti, pogotovo oni ruski.

Kao drugu bitnu stavku navodi globalizaciju – koja je u prethodnom periodu najviše pogodovala Evropi, jer joj je omogućavala dominantan globalni položaj. Navodi da je globalizacija u međuvremenu promijenila lice te dodaje da Tramp uvođenjem carina na evropsku robu želi da umanji konkurentnost evropske privrede.

– Nisam optimista kada je u pitanju budućnost Evrope. Ne verujem da ona može lako da reši ove probleme, koji će se nesumnjivo ponovo preliti i na naše prostore, jer svaki trgovinski rat i smanjenje razmene, ali i novo povećanje inflacije utiče i na Balkan – smatra Savić.

Slično mišljenje ima i ekonomista Miloš Grujić. Prema njegovim riječima, u slučaju uvođenja tarifa od strane SAD Evropskoj uniji najviše će biti pogođena njemačka auto-industrija, ali i hemijska i farmaceutska.

– S obzirom da je Njemačka najveći spoljnotrgovinski partner BiH, to će onda negativno uticati na našu domaću privredu. Svaki problem kod njih, a što smo do sada već mogli vidjeti, odraziće se i na nas. Sve ovo predstavlja dodatni problem, jer je prerađivačka industrija Njemačke već u velikim problemima. Nikako ne bi trebalo zaboraviti pomenuti da veoma mnogo ljudi sa  ovih prostora radi tamo. Oni su već mjesecima u strahu od mogućih otkaza, a koje bi moglo biti ponovo aktuelizovano ukoliko Tramp uvede pomenute trgovinske tarife – kaže Grujić.

POGREŠNA STRATEGIJA

Ukazuje da dodatni problem za Evropsku uniju predstavlja i to što unutar ove zajednice zemlje članice ne govore jednim glasom, ali i to što pitanje energenata i dalje ostaje jedna od najvećih rak-rana evropske privrede. Kada se, kako kaže, podvuče crta evrozona će se u narednom periodu naći u nezavidnom položaju, a što će onda uticati i na sve evropske planove oporavka uzdrmane privrede.

– Sve što je Evropska centralna banka radila u prethodnom periodu, kada je u pitanju borba protiv inflacije, tarife bi mogle obesmisliti. Sigurno će doći do novih i nepredviđenih negativnih kretanja i na tržištu energenata, ali i onim finansijskim. Tu prije svega mislim da bi vrijednost evra mogla dodatno pasti u odnosu na dolar – navodi Grujić.

Ekonomista Igor Gavran mišljenja je da se Evropska unija našla u ovoj poziciji svojom krivicom, jer se, kao prvo naprasno odrekla jeftinih ruskih energenata, a onda i ogromnih tržišta za plasman robe i usluga, kao što su rusko, ali i kinesko.

Dodaje da je u sličnoj poziciji i BiH, koja će u slučaju uvođenja američkih tarifa EU indirektno osjetiti posljedice ovog novog trgovinskog rata.

– Kao i u slučaju većine zemalja članica EU, a tu prije svega mislim na Njemačku, i mi smo dobar dio svoje spoljnotrgovinske razmjene orijentisali na par tržišta, zemalja, koje su nam postale strateški partneri. Sve ovo što se dešava, ne samo danas, već i posljednjih nekoliko godina pokazalo nam je koliko je to bilo strateški glupo. Ništa dobro ne bi trebalo očekivati ni u narednom periodu. Industrijski i prerađivački sektor u BiH naći će se na ovom udaru, pogotovo onaj dio koji je izvozno orijentisan – istakao je Gavran.

UDAR NA BDP

I prije nego što će biti izabran za novog predsjednika Donald Tramp je zbog jačanja američke ekonomije ostatku svijeta zaprijetio uvođenjem trgovinskih tarifa. Nakon što je stupio na dužnost u Bijelu kuću, pokazao je da se ne šali i da ne puca iz prazne puške, uvodeći carine Meksiku, Kanadi i Kini. Kako je poručio, sledeće na ovom spisku su i zemlje EU.

SAD inače imaju ogroman trgovinski deficit sa Evropskom unijom, što znači da više uvoze iz evropskih zemalja nego što im prodaju. Predsjednik Tramp uvođenjem tarifa to želi promijeniti, jer je samo tokom prošle godine ovaj deficit iznosio čak 213 milijardi dolara. Podaci Evropske komisije pokazuju da je EU izvezla 502,3 milijarde evra robe u Ameriku.

Ukoliko novi američki predsjednik ostane dosljedan u svojim prijetnjama i namjerama, trgovinske tarife od deset odsto bi prema ocjenama ekonomista i finansijskih stručnjaka koštale zemlje Evropske unije oko 260 milijardi evra, odnosno evropski BDP erodirao bi za dramatičnih 1,5 odsto. Ovo bi vodilo ka daljem slabljenju evra, ali i većim rizicima od duboke recesije, a što bi onda srušilo i sve dosadašnje planove o ekonomskom oporavku ove zajednice.

Njemačka je u Evropi najugroženija, jer ima najveći trgovinski suficit sa SAD.  Kompanije iz ove države su samo tokom prošle godine u Ameriku izvezle robe u vrijednosti od 157,9 milijardi evra, dok je uvoz iznosio 94,7 milijardi. U slučaju uvođenja tarifa od deset odsto, njemački izvoz mogao bi da padne za oko 15 odsto, upozorava se u jednom od izvještaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena. Kako se u njemu ističe, u tom slučaju bi izvoz auto-industrije pao za 32 odsto, a izvoz farmaceutskih proizvoda za 35 odsto. U tom scenariju bi cjelokupan njemački izvoz mogao da padne za oko dva odsto, što odgovara smanjenju za približno 35 milijardi evra na godišnjem nivou.

Trampova poruka da je Evropa naredna meta izazvala je već pad vrijednosti akcija evropskih automobila za oko 3,5 odsto. U slučaju uvođenja tarifa one bi nanijele značajan udarac ovom sektoru u kom je trenutno zaposleno oko 13,8 miliona radnika.

IRSKA

U top pet najugroženijih evropskih zemalja je i Irska, koja je tokom prošle godine na američko tržište izvezla robu vrijednu 54 milijarde evra, od čega se 36 odnosi na farmaceutske proizvode i hemikalije. Zvanični američki podaci otkrivaju da samo Kina, Meksiko i Vijetnam imaju veći trgovinski suficit sa SAD.

STARE TENZIJE

Ovo inače nije prvi slučaj trgovinskih tenzija između SAD i Evropske unije pod Trampovom administracijom. Tokom svog prvog mandata 2018. godine SAD su uvele carinu od 25 odsto na čelik i 10 odsto na uvoz aluminijuma. Kao odgovor Brisel je uveo uzvratne carine na američke proizvode kao što su burbon viski i motocikli.