Svađa predsjednika Donalda Trampa i Volodimira Zelenskog te eventualna obustava dalje američke vojne i finansijske pomoći Ukrajini imaće fatalne posljedice za ovu zemlju, jer evropske države nisu sposobne da čitav taj teret preuzmu na svoja leđa. To će samo dodatno zakomplikovati odnose unutar same Evropske unije, a što bi onda na kraju vodilo i ka njenom raspadu.

Smatraju ovo sagovornici “Glasa Srpske” komentarišući otvoreni sukob dva predsjednika, Amerike i Ukrajine, na posljednjem sastanku u Bijeloj kući, ali i naknadno ekspresno održani samit pojedinih evropskih lidera u Londonu, nakon kojeg je predstavljen alternativni mirovni sporazum za okončanje sukoba Kijeva i Moskve, gotovo dijametralno suprotan onom za koji se zalaže nova američka administracija.

POLITIČKO LUDILO

Prema riječima stručnjaka za ekonomsku diplomatiju Siniše Pepića, ako bude nastavljeno sa ovom nerazumnom politikom pojedinih evropskih lidera, bićemo svjedoci raspada Evropske unije.

– Unutar ove Unije ne postoji konsenzus u vezi sa većinom ključnih stvari, pa ni kada je riječ o Ukrajini. To bi na kraju moglo dovesti do kraja briselske politike, a što će samo dodatno otvoriti prostor za desno orijentisane partije. Zeleno-lijeva koalicija i Velika Britanija, koja nije članica Evropske unije, nažalost guraju Evropu u još dublje probleme, kako finansijske, tako i ekonomske, ali i u neki eventualni otvoreni rat sa Rusijom. O tome svjedoče i izjave pojedinih evropskih lidera da Stari kontinent po svaku cijenu mora biti naoružan do zuba, ali i da mir u Ukrajini nije prioritet, odnosno da su oni za prekid sukoba, ali ne po svaku cijenu. Sve ovo ukazuje na to da njihove priče o postizanju nekakvog mirovnog sporazuma nisu iskrene. Izgubili su kompas. Vlada jedno političko ludilo, koje bi na kraju moglo dovesti do nestanka Evropske unije i njene podjele na interesne sfere Vašingtona i Moskve, baš kao što se to desilo i nakon Drugog svjetskog rata – istakao je Pepić.

Smatra da se iza ove politike, koja i dalje drži Ukrajinu u ratu, krije jedna nerazumna mržnja prema Rusiji, ali kompleks, prije svega Francuske i Britanije, dvije države koje su do sada bile Bajdenove lutke na koncu. Dodaje da su one sada izgubljene u vremenu i prostoru, zauzimajući radikalne stavove i vjerujući da će tako dobiti “poštovanje” Trampa te da na ovaj način guraju Evropu u propast, baš kao i samu Ukrajinu.

Pepić navodi i da Tramp sigurno neće olako preći preko svađe u Bijeloj kući, ali i odbijanja Zelenskog da prihvati preliminarni nacrt sporazuma o okončanja rata u Ukrajini, a što se, kako je istakao, može vidjeti i iz izjava novoimenovanog direktora FBI Kaša Patela, koji je tokom vikenda pozvao Kongres da istraži na koji način je korišćen novac poslat Kijevu, pri tome kritikujući dosadašnje razmjere pomoći Ukrajini. Šef FBI je tom prilikom rekao da SAD ne mogu imati puno povjerenje u Zelenskog koji odbija da objasni šta je uradio sa američkim novcem poslatim na adresu Kijeva. Patel je doveo u pitanje i kredibilitet Zelenskog, podsjetivši da je šef ukrajinskog režima svojevremeno izašao na svjetsku scenu i objavio da je Rusija ispalila raketu na Poljsku, što bi bio čin rata. Kako je rekao, ispostavilo se da Rusija nije ispalila takvu raketu.

Da će nova administracija pročešljati gdje je završila vojna i finansijska pomoć Vašingtona nezvanično je najavio i Ilon Mask, ali i pojedini američki mediji, koji su pozivajući se na svoje izvore u Bijeloj kući, objavili da će Tramp uskoro u javnost iznijeti niz šokantnih detalja.

– Smatram da je neminovan odlazak Zelenskog sa političke scene, a pogotovo nakon svađe sa Trampom. Vjerujem da će sada biti otvorene priče o korupciji, odnosno gdje je sve završio novac američkih poreskih obveznika, ali i oružje koje je slato Kijevu. Ukoliko Zelenski zaista želi spasiti Ukrajinu, trebalo bi da se sam povuče sa mjesta predsjednika, prepuštajući vođenje zemlje nekom drugom ko neće slušati direktive iz Londona ili nekih drugih centara moći, kojima očigledno završetak rata nije u interesu – kaže Pepić.

ČETVRTI POL

Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije vjeruje da će nakon neuspjelog sastanka dvojice predsjednika u Bijeloj kući – biti prolongirane sve mirovne inicijative. Komentarišući samit o Ukrajini koji je održan u Londonu, a na kojem su glavne teme bile uloga Evrope u okončanju rata u Ukrajini, kao i odnosi Starog kontinenta sa SAD, Miletić kaže da smatra da se radi o svojevrsnoj političkoj sujeti i suprotstavljanju novoj Trampovoj administraciji, koja nije zagovornik liberalne i globalističke politike.

– Mislim da će doći do dodatne antagonizacije u političkim odnosima između Vašingtona i Brisela, što bio onda lančano vodilo i ka novom pogoršanju ekonomske situacije unutar Evropske unije – kaže Miletić.

Smatra i da će najnoviji razvoj situacije dovesti do toga da će se američka obavještajna mreža usmjeriti ka destabilizaciji određenih pozicija evropskih lidera koji se suprotstavljaju težnjama SAD da završe ovaj trogodišnji rat, da bude uspostavljena komunikacija sa Rusijom i nađeni načini da se kontroliše svijet u interesu globalnog mira.

Na pitanje da li Evropa može sama da zaštiti Ukrajinu, Miletić navodi da bi to ekonomski bilo održivo do kraja godine, ali i da bi nakon toga došlo do ozbiljnih ekonomskih i socijalnih potresa.

A šta je uopšte dogovoreno u Londonu, gdje su pojedini evropski lideri nakon fijaska u Vašingtonu dočekali Zelenskog raširenih ruku? Kao prvo, premijer Velike Britanije Kir Starmer saopštio je da će London izdvojiti još dvije milijarde evra za kupovinu 5.000 raketa, koje će biti isporučene Ukrajini. Interesantno, ove rakete će biti proizvedene u Belfastu. Prema riječima Starmera ovo će otvoriti nova radna mjesta u britanskoj odbrambenoj industriji. Ovom prilikom predstavljen je i alternativni prijedlog sporazuma koji bi navodno trebalo da dovede do okončanja sukoba u Ukrajini, a što bi u prvom koraku trebalo da podrazumijeva prekid vatre u trajanju od 30 dana, nakon čega bi bile poslate evropske mirovne snage u Ukrajinu. Francuski predsjednik Emanuel Makron je tim povodom istakao da su u izradi ovog dokumenta učestvovali Pariz i London, uz opasku da ne vjeruje u bilo kakav mirovni sporazum koji bi mogao da bude postignut kao rezultat pregovora između SAD i Rusije.

Drugi zanimljiv detalj nakon Makronovog javnog istupa, Starmer se prema pisanju britanskih medija ogradio od prijedloga za jednomjesečni prekid vatre, što je naknadno potvrdio i britanski ministar oružanih snaga Luk Polard, poručujući da se London i Pariz nisu dogovorili o planu djelimičnog primirja za Ukrajinu.

Prema ocjenama pojedinih analitičara, okupljanje lidera vodećih evropskih zemalja u Londonu otkrilo je koliko su Makron i Starmer nemoćni bez “kuma”. Ukazali su i na to da je Njemačka gubitnik na svjetskoj sceni, ali i da Evropa mora konačno da se suoči sa realnošću – da je nastupila nova era u međunarodnoj politici. Reagujući na sva ova dešavanja iz Moskve je poručeno da su protiv privremenog prekida vatre sa Kijevom, insistirajući još jednom na trajnom i pravno obavezujućem mirovnom sporazumu. Poručeno je i da ideja o raspoređivanju evropskih mirovnih snaga ima za cilj da dodatno podstakne sukob. Upozoreno je i na to da će sve strane trupe koje stignu u Ukrajinu bez mandata Ujedinjenih nacija smatrati legitimnom metom.

“Sjeverni tok”

Gasovod “Sjeverni tok 2” nikada nije pušten u rad zbog početka rata u Ukrajini, ali pojavili su se prijedlozi da to bude i promijenjeno. Bivši generalni direktor ove kompanije Matijas Varnig i nekoliko američkih investitora navodno žele da pokrenu ovaj gasovod. Njemački list “Bild” objavio je čak da je u čitavu ovu priču uključen i specijalni predstavnik predsjednika SAD za posebne misije Ričard Grenel. Nakon ovih medijskih spekulacija odmah je reagovano iz Brisela. Portparol Evropske komisije za klimatsku akciju i energetiku Ana-Kaisa Itkonen saopštila je da Evropi nije u interesu da ovaj projekt ponovo oživi i pored svih problema s kojim se pojedine članice EU suočavaju zbog nedostatka energenata.