Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao je Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, čime je preskočena i posljednja “prepreka” da kleveta postane krivično djelo u Srpskoj.

Sporni zakon, kojim se, pored klevete, kao krivično djelo uvodi i “iznošenje ličnih i porodičnih prilika”, već je objavljen u “Službenom glasniku Republike Srpske”, a zvanično će stupiti na snagu osmog dana od trenutka objavljivanja u “Glasniku”, tačnije 25. avgusta.

Već od tog trenutka svi su potencijalno osumnjičeni za navedena krivična djela, tvrde pravnici, koji za “Nezavisne novine” ističu da ni predlagač ni zakonodavac nisu jasno pojasnili šta će se smatrati iznošenjem ličnih i porodičnih prilika, kao i da treba vidjeti kako će tužilaštvo okarakterisati šta je konkretno kleveta.

Kada je riječ o potpisanom ukazu, predsjednik Republike Srpske naveo je da je zakon proglasio na osnovu odluka Narodne skupštine RS, Vijeća naroda RS, te na kraju Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske, koji je 8. avgusta donio rješenje kojim je utvrđeno da nije prihvatljiv veto koji je Klub delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS uložio na ovaj zakon.

Jovana Kisin Zagajac, advokat iz Banjaluke, ističe da je to očekivano jer je Milorad Dodik bio stvarni pokretač da se kleveta kriminalizuje, iako je formalno predlagač bilo Ministarstvo pravde RS.

“Od dana kada zakon stupi na snagu, svako može biti osumnjičeno lice, ili pod istragom. Ukoliko neko bude smatrao da je oštećen potencijalnim, navodnim, klevetničkim izražavanjem, može podnijeti prijedlog nadležnom tužilaštvu, a onda ta pravosudna institucija razmatra da li će krivično goniti ili ne. Sve ono što je profesionalna zajednica pričala svih ovih mjeseci počeće da se primjenjuje u praksi”, kaže Kisin Zagajac.

Dodatna “olakšavajuća” okolnost za pokretanje postupka za klevetu jeste činjenica da u krivičnom postupku, za razliku od građanske parnice, zakon ne traži nikakvu posebnu formu za podnošenje prijave (poput plaćanja takse sudovima).

“Dovoljno je da se potpišete i napišete da ste oklevetani pa da tužilaštvo krene da preduzima određene istražne radnje, ukoliko postupajući tužilac odluči da će tako raditi”, pojašnjava Kisin Zagajac.

Novinar Darko Momić još jednom ponavlja da kriminalizacija klevete predstavlja nepotreban korak unazad, jer su građani koji su se smatrali oklevetanim i do sada u skladu sa Zakonom o zaštiti od klevete mogli da podnesu tužbu protiv novinara i traže naknadu.

“Nadam se da će svaki tužilac dobro razmisliti prije nego što protiv nekog novinara eventualno pokrene krivični postupak zbog klevete”, ističe Momić, koji smatra da je vlast u Srpskoj usvojila ovaj zakon krijući se iza zakonodavstva nekih evropskih zemalja u kojima je kleveta takođe dio krivičnog zakona.

“Licemjerno je njihovo skrivanje iza evropske prakse, zato što se te zakonske odredbe izuzetno rijetko primjenjuju u EU i predstavljaju tzv. pravne atavizme. Pored toga, stepen demokratskog razvoja i demokratske svijesti u tim zemljama je daleko iznad našeg, jer tamo ministri podnose ostavke kada novinari otkriju da su službenim parama sebi kupili kutiju cigareta, a kod nas se sav vladajući aparat baca kamenjem na medije koji otkriju milionski kriminal i korupciju”, jasan je Momić.

Isto tako, struka navodi i da je svaki zakon moguće ispitati na osnovu njegove usklađenosti sa domaćim ustavima i međunarodnim konvencijama.

“Naravno da svako ko bude subjekat krivičnog gonjenja, te u slučaju da jednog dana bude i osuđen, može koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju, a koja završavaju apelacijom Ustavnom sudu BiH, odnosno aplikacijom Evropskom sudu za ljudska prava”, pojašnjava advokat Jovana Kisin Zagajac.

Međutim, naše naredno pitanje bilo je: Da li je apelacija Ustavnom sudu BiH moguća, jer Srpska ne priznaje odluke tog suda?

“To je sad tipična politička situacija. Ako ćemo sada hijerarhijski i po pravilima pravnog sistema države u kojoj živimo, zakon koji je izglasala Narodna skupština RS o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH je neustavan. E sad, ukoliko se politička situacija bude dalje odvijala u pravcu podrivanja pravnog sistema BiH, onda svašta možemo očekivati. Ali, ukoliko situacija ostane ista kao i sada, a to je da hijerarhijski Ustav BiH ima jaču pravnu snagu od svih zakona i Ustava Republike Srpske, onda će Ustavni sud BiH odlučivati uredno kao i dosad, pa i stavljati van snage sve propise, pa i taj Zakon o nesprovođenju odluka, kao i eventualno ove izmjene Krivičnog zakonika RS, jer on to može”, zaključila je ona.