Mrki medvjed od pamtivjeka nastanjuje šire područje grada Banjaluka. Obronci Čemernice i Manjače tipična su staništa mrkog medvjeda. Pored njih mrki medvjed vijekovima obitava i na šumom prekrivenim prostorima Zmajevca, Jovinog Visa, Ponira, Trešnjika i Banj brda.

Istina, Banjalučani veoma rado koriste upravo područja Trešnjika i Banj brda kao rekreativnu zonu, ali je ovo područje odvajkada bilo i ostalo prirodno stanište mrkog medvjeda, stoga ne čude bliski susreti koje upravo rekreativci često prijave predstavnicima lovačkih udruženja koja gazduju ovim područjem, kaže Darko Jovanić, stručno lice za lovstvo Lovačkog udruženja Zmijanje.

-To je njegovo autohtono stanište i oduvijek je tu. Mi kao korisnik lovišta, LU Zmijanje Banjaluka, sprovodimo mjere uzgoja i zaštite, pratimo stanje populacije, konkretno mrkog medvjeda na ovom području. Njegovo pojavljivanje na tom prostoru je  potpuno normalno. Ti susreti koji su normalna pojava pogotovo u zadnjih desetak godina su posljedica njegovog obitavanja na tom prostoru gdje je on već naviknut na ljude, posebno na otpatke koje ljudi ostavljaju, kaže Jovanić

Mrki medvjed je impresivna životinja prema kojoj trebamo gajiti poštovanje i oprez, kažu lovci, dajući nam par korisnih savjeta, kako se ponašati u slučaju susreta.

-Veoma je značajno reći da je u svakom, do sada zabilježenom susretu medvjeda i čovjeka, medvjed pobjegao od čovjeka, a sam susret je u suštini bio faktor iznenađenja, jer medvjed nije na vrijeme osjetio čovjeka. Ono što mi možemo reći i poručiti vašim gledaocima jeste da je to uobičajena pojava, da nema mjesta za paniku i nema mjesta za strah, jer do sada nije zabilježen ni jedan slučaj ugrožavanja bezjednosti ljudi. U suštini medvjed će da pobjegne od čovjeka. Susreti su posljedica tihog ljudskog kretanja kroz stanište mrkog medvjeda.  Ono što bih upozorio, jeste eventalni susret sa ženkom i mečićima, tamo s proljeća. Tada bih apelovao na sve gledaoce, da mečićima ni u kom slučaju ne prilaze, jer bi to moglo prouzrokovati agresiju njihove majke, dodaje Jovanić

Da bi se  rekretivci edukovali, i da bi se znali ponašati pri bliskom susretu sa mrkim medvjedom, banjalučki Centar za životnu sredinu je polovinom septembra postavio edukacijske table koako bi posjetioce ovih prostora dodatno upoznali o medvjedu, ali i o poželjnom ponašanju čovjeka u prirodi. Ova akcija sprovedena je sa ciljem da se  nepoželjne situacije prilikom  susretu čovjeka i medvjeda svedu na najmanju moguću mjeru.

Napadi medvjeda na čovjeka su ipak jako rijetki. Ako do susreta sa medvjedom ipak dođe, najčešće svako želi da oprezno ode na svoju stranu, i medvjed i čovjek. Medvjed ako se propinje na zadnje noge uglavnom ne prijeti već detaljnije opaža situaciju, stoji na tablama koje je postavio Centar za životnu sredinu na dvije lokacije. Prvu tablu možete pronaći preko puta tzv. Medine pećine. Druga tabla se nalazi na Trešnjiku, na samom ulazu na jednu od mnogobrojnih šumskih staza.

Susreti sa medvjedom na periferiji grada Banjaluke tako nisu rijetkost, kao ni tragovi prisustva medvjeda na području Trešnjika i Banj brda, ipak u svakom slučaju valja biti oprezan, iako su susreti medvjeda i rekretivaca do sada protekli bez ikakvih posljedica ponavljaju u LU Zmijanje.