Danas je Veliki četvrtak: Ovo su običaji i pravila koja treba ispoštovati

Ustanovljenje svete tajne pričešća

Prema jevanđeljima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelio ga učenicima uz riječi da je to njegovo tijelo koje se lomi radi oproštaja grijehova. Potom je uzeo čašu vina i rekao da je to njegova krv Novoga zavjeta, koja se proliva za spas ljudi.

Zbog toga se na liturgijama vjernici pričešćuju hljebom – tijelom Hristovim, i vinom koje simbolizuje njegovu krv prolivenu za spas čovječanstva. Tajna večera bila je posljednja zajednička večera Isusa Hrista sa dvanaestoricom apostola prije raspeća.

Veliki četvrtak je, prema crkvenom predanju, dan kada se pričešćuju vjernici koji su postili najmanje pet dana. Vjeruje se da pričešće donosi oproštaj i najtežih grijehova, ukoliko se ispoštuje pravoslavni kanon.

Četiri važna događaja

Na Veliki četvrtak obeležavaju se četiri važna događaja – sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna molitva i izdaja sina Božijeg.

Na Tajnoj večeri ustanovljeni su najsvetiji kanoni hrišćanske crkve, a  prije svih sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i podijelivši ga apostolima rekao: “Ovo je telo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i rekao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Ove riječi Hristove ponavljaju se do danas na liturgiji prije pričešća.

Isus je na Veliki četvrtak svojim učenicima oprao noge, učeći ih da služe jedni drugima i govorio o predstojećem stradanju.

Judina izdaja

Usledila je Judina izdaja, nakon čega su vojnici uhvatili Isusa u Getsimanskom vrtu.

Isus je u toku večere otkrio izdajstvo jednog od svojih učenika, a u Getsimanskom vrtu je svojom ličnom molitvom ukazao da je molitva za vrijeme nevolja, stradanja i iskušenja najveća snaga za podnošenje svih životnih poteškoća, pa i tjelesne smrti.

Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar, a jedan od njih Juda ga je izdao odnosno direktno učestvovao u njegovom hapšenju od vlasti Rima.

Hristos je pred svima rekao: Zaista vam kažem, jedan od vas izdaće me (Mat.26:21).

“A Juda izdajnik njegov odgovarajući reče: Da nisam ja učitelju? Reče mu (Isus): Ti kaza“ (Mat. 26:25). Reče mu Petar: Neću te se odreći makar morao i umrijeti s tobom” (Mat. 26:35).

Juda još na Veliku Srijedu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: “Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše 30 srebrnjaka” (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan prije izdao Isusa. Zbog sjećanja na ovo izdajstvo srijedom se posti.

Dan bez veselja i posebna bogosluženja

Na Veliki četvrtak nema veselja. Po završetku liturgije prestaje zvonjenje zvona u crkvama, a umjesto toga koristi se klepalo – udaranje u drvenu dasku, što traje do sahrane Hristove.

Prema crkvenim pravilima, na ovaj dan dozvoljeno je jesti hranu pripremljenu na ulju i popiti malo vina.

U svim hramovima SPC na ovaj praznik se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog, koja se služi 10 puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Na liturgiji Velikog četvrtka osvećuje se, po potrebi, Sveto miro u sabornim hramovima u sjedištima autokefalnih crkava, čije je varenje počelo na Veliki ponedjeljak.

Na ovoj liturgiji takođe se osvećuju i pripremaju pričasni darovi za bolesnike, koji se na časnim trpezama čuvaju preko cele godine. Umesto heruvimske pjesme, pričasne i pjesme “Da ispolnjatsja” pjeva se deo molitve pred pričešće: “Večeri tvojeja tajnija”.

Uveče se drži veliko bdenije i čita se Dvanaest strasnih Jevanđelja, u kojima su opisana stradanja Gospodnja.

Za uspomenu na omivanje nogu, u sabornim hramovima pojedinih crkava i danas se vrši čin omivanja nogu poslije odslužene arhijerejske Liturgije Sv. Vasilija Velikog, naročito u Jerusalimu.

U Srpskoj pravoslavnoj crkvi, ovaj čin se vršio već u prvoj polovini 14. veka, kao što se vidi iz Tipika srpskog Arhiepiskopa Nikodima. U Karlovačkoj Mitropoliji obnovio ga je Mitropolit Pavle Nenadović.

Farbanje jaja i običaji u narodu

U pojedinim krajevima, posebno na Kosovu i Metohiji, jaja se farbaju već na Veliki četvrtak. Prvo ofarbano jaje naziva se čuvarkuća ( u nekim krajevima strašnik) , a prema narodnom predanju štiti dom od bolesti, uroka i vremenskih nepogoda.

Kod nekih pravoslavnih naroda upravo na ovaj dan mijesi se i poseban vaskršnji kolač, dok se u drugim krajevima farbanje jaja ostavlja za Veliki petak.

Narodna vjerovanja i zabrane

Prema narodnom običaju, na Veliki četvrtak zabranjeni su radovi u polju, osim sijanja lubenice. Vjerovalo se da će lubenice posijane na ovaj dan dati bogat rod.

Postoji i običaj da žene odlaze na rijeku, pale svijeće, pričvršćuju ih za male daske i puštaju niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama preminulih.

U pojedinim krajevima ranije su se obavljale i obredne radnje oko stoke, kako bi bila zdrava i napredna tokom godine.

Nekada je postojao običaj da zemljoradnici tog dana ne rade u polju, već odlaze u njivu zaprežnim kolima, sa stokom, i okupljaju se u tišini, bez veselja.

Ovaj praznik se povezuje i sa temeljnim čišćenjem doma: sve površine se brišu i peru.

Posebna pažnja se posvećuje vodi, jer se vjerovalo da kupanje na Veliki četvrtak privlači zdravlje i qepotu. Svi ukućani, posebno djeca, tada se kupaju, dok se voda ritualno “pročišćava” ubacivanjem srebrnog novčića.

Velika svijeća u manastiru Tronoša

Poseban običaj vezan je za manastir Tronoša, gdje se na Veliki četvrtak pali velika svijeća teška više desetina kilograma. Ona gori određeno vrijeme i čuva se tokom godine, da bi ponovo bila upaljena do narednog Velikog četvrtka.