Kristijan Šmit je nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH koje se odnose na rušenje ustavnog poretka, neprovođenje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH

O izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje je u subotu nametnuo Kristijan Šmit, do sada su se oglasili mnogi, i ko je trebao i ko nije. Šutili su samo oni na koje se ove izmjene zakona direktno odnose, odnosno oni koji će morati da ga primjenjuju, a to je u prvom redu Tužilaštvo BiH.

Naime, o svemu što se bude ubuduće dešavalo, počevši od toga da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio da će potpisati ukaze o proglašenju zakona o neprovođenju odluka Ustavnog suda BiH i o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom listu Republike Srpske, prvi koji će morati donositi odluke je upravo Tužilaštvo. Moraće odlučiti da li da pokrenu istrage, da li će podizati optužnice… po osnovu Šmitovih izmjena.

S obzirom da su se prethodne izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, pretvorile u mrtvo slovo na papiru, isključivo zbog načina kako ih tumači Tužilaštvo BiH, Upitani su koliko im Šmitove izmjene mogu pomoći u radu, te da li im ove izmjene omogućavaju djelovanje u slučaju napada na ustavni poredak zemlje. Drugim riječima, hoće li biti hapšenja zbog napada na ustavni poredak.

– Izmjene zakona koje je donio Visoki predstavnik, su precizirale određene radnje i postupanja, koja se smatraju kaznenim djelima, u članu 156. (Napad na Ustavni poredak), članu 203a. (Neizvršavanje odluka visokog predstavnika) i članu 239. (Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Europskog suda za ljudska prava), te će olakšati tužiteljima donošenje tužiteljskih odluka, rečeno je u Tužilaštvu BiH za Oslobođenje.