Poruke koje su u ime Republike Srpske poslate iz mjesta rođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma predstavljaju suštinsku i realnu sliku o situaciji u BiH i nedvosmisleno ukazuju na to ko je za koju opciju. To je jasno republičkim zvaničnicima, a sve više je i onih koji to shvataju i na drugim kontinentima.

Te i druge ocjene čule su se juče nakon govora članova Predsjedništva BiH na svečanoj večeri koja je održana u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva SAD u Dejtonu u organizaciji NATO Parlamentarne skupštine, a povodom obilježavanja 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Poruke koje je poslala srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović su, prema izjavama političara i analitičara, pokazale realni pristup činjenicama i problemima sa kojima se i danas suočava ova zemlja, ali i onima koji su joj stavljeni na leđa još prije dosta godina.

Koliko članova, toliko i poruka

Cvijanovićeva je, naime, na početku govora podvukla da je upravo u Dejtonu, u američkoj državi Ohajo, promijenjena istorija BiH i uspostavljen ustavni okvir.

– Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu. Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati bez saglasnosti domaćih aktera – rekla je Cvijanovićeva.

BiH je, kaže, 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države.

– Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta. Opravdano je i primjereno da ovdje, u Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja zakone, suspenduje ustave entiteta, instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke. Sve navedeno činio je Kristijan Šmit i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije – naglasila je Cvijanovićeva.

Najviše zabrinjava, kaže, posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama.

– Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik Tramp, potpredsjednik Vens, sekretar Rubio. Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trampa – rekla je i dodala da vjeruje da će njegova administracija pomoći da se spasi demokratija u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i ustavom.

– Ja dolazim iz Republike Srpske i želim da naglasim – mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo. Jedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum, državni praznik u Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan. Želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Srpska poziva da se vratimo osnovama. Spremni smo da učestvujemo u dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana – naglasila je ona.

Na kraju je podvukla da je mir bio moguć 1995. godine, jer su sve strane bile uvažene i saslušane te da mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.

– Na ovu godišnjicu obnovimo ono što Dejton znači – saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima. Vratimo se osnovama – da narednih 30 godina budu bolje od prethodnih trideset. Zahvaljujem – poručila je.

Spreman govor imao i bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović, a obratio se “u ime građana BiH”.

– Od završetka agresije do danas BiH je ostvarila značajan napredak. Danas je pred vratima EU i NATO-a. To su strateški spoljnopolitički ciljevi, koje su jednoglasno usvojili organi BiH. Nažalost, implementacija Dejtona nije uklonila prijetnju velikodržavnih projekata i separatističkih težnji usmjerenih na teritorijalnu, političku, ekonomsku i kulturnu podjelu BiH. Dame i gospodo, rukovodstvo bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne poštuje Dejtonski mirovni sporazum. Paradoks je da destruktivno antidejtonsko djelovanje doživljava svoj vrhunac u vrijeme obilježavanja 30. godišnjice – poručio je i dodao da je rukovodstvo Srpske, podržano od Moskve i Beograda, pokrenulo napad na ustavni poredak BiH.

Obratio se i hrvatski član Predsjedništva Željko Komšić. Kazao je da Dejton predstavlja osnovu mira i stabilnosti, ali da se s distance od tri decenije moraju postaviti i teža pitanja – prije svega, da li današnji ustavni okvir omogućava zemlji da ide naprijed.

– Ne mislim pri tome na administrativno uređenje zemlje – jer znamo da o tome nema i neće biti konsenzusa. Mislim prije svega na pitanje ljudskih prava i s tim usko povezanu vladavinu prava – naglasio je Komšić.

Komentari i ocjene

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić kazao je da je Cvijanovićeva u Dejtonu uspješno promovisala stavove Srpske koji su suštinski u skladu sa budućnošću i mirom.

– To je i u skladu sa novom američkom politikom, velikog broja zemalja u Evropi, Aziji, u grupaciji BRIKS-a. I u UN prevladava princip da se sačuva mir i da se ne mijenjaju sporazumi na bilo čiju štetu, pogotovo konstituenata i onih koji su ugovornici. Cvijanovićeva je predstavila realpolitiku, zahtjevi Bošnjaka su nerealni i idu u smislu podržavanja onih poput Šmita koji mijenjaju Dejton, narušavaju ustavnu strukturu, ravnopravnost naroda i entiteta i vraćaju nazad BiH u fazu nestabilnosti i mogućih sukoba – naveo je Stevandić.

Stav je dao i zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović.

– Zastupala je interese Republike Srpske i srpskog naroda, ali pri tome nije ugrožavala interese drugih naroda u BiH. Ovo je i diplomatska pobjeda srpskog člana Predsjedništva BiH u Dejtonu – zaključio je Goganović.

Profesor međunarodnih odnosa Miloš Šolaja istakao je da govor srpskog člana Predsjedništva predstavlja neprestanu temu Srpske koja traži vraćanje na izvorne oblike sporazuma i o potrebi unutrašnjeg dijaloga.
Nekadašnji diplomata i ambasador Srbije pri UN Branko Branković kaže da je Dejton osnova postojanja današnje BiH i da to strane moraju poštovati, kao što to čini srpska strana, na šta je Cvijanovićeva ukazala.

– Održala je vizionarski govor u smislu – nemojte da diramo nešto što funkcioniše, ali dajmo da uperimo snage da on stvarno funkcioniše, a ne da mu podmećemo klipove pod točkove – rekao je Srni Branković.

Obraćanja u Dejtonu nisu prošla bez komentara ministra spoljnih poslova BiH Elmedina Konakovića. On je, između ostalog, rekao da se pristup američke administracije prema BiH neće mijenjati. Kazao je i da je “svima jasno šta se u BiH događa, bez obzira na to što je Željka Cvijanović pokušala u nekoliko navrata da skrene pažnju i optuži Kristijana Šmita i međunarodni faktor za nestabilnost” te da “takve priče više nigdje ne prolaze”.

 

Tajna služba

Željka Cvijanović, osim što je u SAD imala sastanke sa predstavnicima administracije prvog američkog čovjeka Donalda Trampa, dobila je pratnju Tajne službe, piše ATV. Njoj su pripadnici službe, koja čuva i američkog predsjednika, obezbijedili pratnju dok je dolazila na sastanke koji su bili u Vašingtonu i u Dejtonu. Druga dva člana Predsjedništva, prema istom izvoru, nisu imali taj status prilikom dolaska na sastanke.

Rute

Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sastala se u Dejtonu sa generalnim sekretarom NATO-a.

– Razgovor sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Dejtonu tokom kojeg smo potvrdili opredijeljenost za dobru saradnju i međusobno razumijevanje – navela je na društvenim mrežama Cvijanovićeva, koja je razgovarala i sa najvišim zvaničnicima Hrvatske.
Sa Ruteom je razgovarao i Denis Bećirović, koji ga je, kako je saopšteno iz Predsjedništva BiH, informisao o “eskalaciji napada na ustavni poredak BiH od strane vlasti entiteta RS”.