Nakon što su u javnost ‘procurili’ audiosnimci sa sjednice Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS BiH), održane u petak, a koje je objavio portal Otpor, otvorilo se pitanje koje u ovom slučaju možda ima veći politički značaj od samog sadržaja rasprave. Kako su snimci uopće dospjeli u javnost?

Iz objavljenih audiozapisa može se čuti da je značajan dio diskusije bio posvećen Zdenku Lučiću, kandidatu hrvatske ‘petorke’ za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i općim izborima u oktobru.

Međutim, ključno pitanje u ovom slučaju nije samo sadržaj sjednice, nego činjenica da je audiozapis iz jedne od najzatvorenijih političkih struktura, ne samo u hrvatskom političkom korpusu, nego općenito u BiH postao javan.

Naime, Predsjedništvo HNS-a broji 30 članova, a na njegovom čelu je Dragan Čović, ujedno i lider HDZ-a BiH i riječ je o krovnom organu jednog tijela u kojem HZDBiH ima dominantnu ulogu.

U tom kontekstu, curenje snimaka dobija dodatnu težinu i sigurno je indikator odnosa unutar HNS-a koji su već ranije napustile neke strake nezadovoljne odnosom prema njima.

Činjenica da su snimci iz najvišeg tijela HNS-a završili u javnosti pokazuje visok stepen sumnje u postojanje ‘krtice’ unutar sistema koji se inače predstavlja kao čvrsto organizovan i politički usklađen.

Posebnu težinu cijelom slučaju daje i činjenica da Predsjedništvo HNS-a broji ograničen broj članova, njih 30 što samim tim sužava krug ljudi koji su mogli imati direktan pristup sjednici i njenom sadržaju.

Zato je vjerovatno i to dodatni problem za Čovića koji se sudeći prema objavljenim snimcima ‘otvorio’ pred ‘prijateljima’ i priznao da mu je ‘izletio’ komentar o Lučičevim optužbama na njegov račun i ne sluteći da će se rasprava naći u javnosti.

U tom smislu, ovaj slučaj se sve više interpretira kao indikator odnosa unutar HNS-a i HDZ-a BiH i kao potencijalni signal da u toj organizaciji ne ‘teku med i mlijeko’ kako se pokušava predstaviti u javnosti i da Čovića čeka teža izborna kampanja od onih prethodnih nekoliko godina.