Poplave izazvane ciklonom „Boris“ donijele su ogromne probleme širom centralne i istočne Evrope, izazvavši stradanja i nestanak mnogih ljudi, dok su gradovi poput Nise u Poljskoj bili prinuđeni da narede masovne evakuacije.

Prema posljednjim podacima, u smrtonosnim poplavama su poginule još četiri osobe u Poljskoj, tri u Češkoj i jedna u Rumuniji, čime je ukupan broj poginulih porastao na 16.

Zahvaćene zemlje uključuju Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumuniju i Mađarsku, gdje su stanovnici bili suočeni s nadolazećim poplavnim talasima. Evakuacija je posebno kritična u Nisi, gde je gradonačelnik Kordijan Kolbjarc zatražio da 44.000 stanovnika napusti grad prije nego što stigne talas visok nekoliko metara.

-Molim vas da se evakuišete jer poplavni talas može biti visok nekoliko metara. To znači da će ceo grad biti poplavljen-rekao je Kolbjarc, a prenosi Bi-Bi-Si (BBC).

Dva vojna helikoptera stigla su sinoć u Nisu kako bi pomogli da se sanira nasip reke Nisa Klodska koji je oštećen.

Poljska je proglasila stanje prirodne katastrofe, dok je Mađarska zatvorila puteve pored Dunava, pripremajući se za veliki talas koji se očekuje u Budimpešti.

Mađarski ministar odbrane Kristof Salaj-Bobrovnički angažovao je 1.400 vojnika za odbranu od poplava, uključujući amfibijska vozila i helikoptere, kako bi se spriječio scenario iz 2013. godine. U Austriji su, iako su kiše prestale, evakuisani gradovi u Donjoj Austriji, a hiljade ljudi našlo je privremeno sklonište.

Crveni krst je postavio sklonište za hitne slučajeve na sajmu u gradu Tuln, koje može da primi do 1.000 ljudi.

Ovi ekstremni vremenski događaji su, prema riječima stručnjaka, povezani sa ubrzanim klimatskim promjenama koje Evropi donose sve češće poplave. Od poplava u Nemačkoj i Belgiji 2021. godine, pa sve do najnovijih poplava u Austriji i susjednim zemljama, Evropa se suočava sa rastućim izazovima.

Poplave koje su pogodile Balkan 2014. godine bile su samo početak trenda koji pokazuje da čak ni najrazvijenije zemlje nisu imune na posljedice klimatskih promjena.

Evropa je u proteklih nekoliko godina bila pogođena brojnim razornim poplavama, koje su izazvale velike štete, gubitke života i evakuacije stanovništva.

Evo nekoliko ključnih događaja:

  1. Poplave u Zapadnoj Evropi (2021.)

Zahvaćene zemlje: Najteže su pogođene Njemačka, Belgija, Holandija, Luksemburg i dijelovi Švajcarske. Više od 230 ljudi je izgubilo život, a mnogi su nestali. Njemačka je pretrpjela najveće štete, posebno u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija i Porajnje-Falačka. U Belgiji je najmanje 40 ljudi poginulo. Obilne kiše i brze bujice izazvane ekstremnim vremenskim uslovima poplavile  su i uništile brojne kuće, puteve i infrastrukturu, a hiljade ljudi su morale biti evakuisati. Procjena štete u Njemačkoj dostigla je milijarde eura, što je čini jednom od najskupljih prirodnih katastrofa u posljednjim decenijama.

  1. Poplave na Balkanu (2014.)

Zahvaćene zemlje: Srbija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska. Najmanje 86 ljudi je poginulo, a stotine hiljada su bile evakuisane iz svojih domova. Milionska šteta je prijavljena u sva tri pogođena regiona. Uzroci: Obilne padavine koje su izazvale izlijevanje reka, klizišta i uništenje infrastrukture, uključujući kuće, puteve i mostove. Ukupna šteta se procjenjuje na nekoliko milijardi eura, a region je bio suočen s dugotrajnom obnovom.

  1. Poplave u Francuskoj (2020.)

Zahvaćeni regioni: Južna Francuska, posebno Nica i Alpe-Maritimes. Više od 10 ljudi je poginulo, a brojni su nestali. Stotine domova i puteva su uništeni, a mnoga sela su bila izolovana. Ove poplave su bile izazvane ciklonom “Alex”, koji je donio obilne kiše i oluje. Procjene štete iznosile su stotine miliona evra.

  1. Poplave u Italiji (Venecija, 2019.)

Venecija je bila pogođena najgorim poplavama u više od 50 godina, pri čemu je nivo vode dostigao preko 1,87 metara. Stotine zgrada i znamenitosti, uključujući baziliku Svetog Marka, bile su oštećene. Obilne kiše i vjetrovi su podigli nivo mora i uzrokovali ekstremni “acqua alta” fenomen (visoku plimu). Štete su se procjenjivale na stotine miliona eura.

Ove poplave su djelimično povezane sa sve izraženijim klimatskim promjenama, koje povećavaju učestalost ekstremnih vremenskih događaja, uključujući intenzivne padavine i oluje. Mnoge europske zemlje su već počele da investiraju u bolju infrastrukturu i sisteme zaštite od poplava kako bi se smanjio rizik od sličnih katastrofa u budućnosti.