Sigurno ste čuli mnogo o inflamaciji i zašto je važno da preduzmemo mjere kako bismo smanjili efekte hronične inflamacije na naše tijelo.

Međutim, sve više saznajemo da inflamacija u mozgu može biti jedan od najvažnijih faktora rizika za kognitivne probleme, mentalne poremećaje, kao i za probleme kao što su magla u mozgu i niska energija.

Stoga, svakako želimo da preduzmemo korake kako bismo smanjili nezdravu inflamaciju mozga.

Ovo su četiri uzroka koji mogu uticati na inflamaciju mozga.

1. Zagađenje vazduha
Istraživanja objavljena u posljednjih nekoliko godina otkrila su zastrašujući zaključak.

Zagađenje vazduha, čak i na nivoima mnogo nižim nego što se očekivalo, povezano je sa znatno višim stopama mentalnih problema, demencije, moždanog udara, pa čak i nasilja. Kako?

Istraživanja sugerišu da je odgovor u inflamaciji mozga. Studije na ljudima i životinjama pokazale su da je izloženost zagađenju vazduha povezana sa aktivacijom imunih ćelija u mozgu, kao i sa višim nivoima inflamatornih markera.

Zagađenje vazduha može dolaziti iz različitih izvora, ali neki od najopasnijih su skriveni na očigled. To uključuje osvježivače vazduha (sprejevi, difuzori i oni mirisni drveni ukrasi za retrovizor), neventilisane šporete, mirisne svijeće i industrijske hemikalije (izdanci benzina, rastvarači, boje). Načini za ublažavanje tih rizika uključuju izbjegavanje osvježivača vazduha, brigu o ventilaciji tokom kuvanja i izbjegavanje čuvanja mirisnih hemikalija u domu.

2. Nezdrav medijski sadržaj
Dobro je biti obavješten, ali realnost je takva da nas izloženost vijestima, društvenim mrežama, radiju, novinama i drugim izvorima medijskog sadržaja često čini uzrujanim. Vijesti su poznati izvor stresa, a vjeruje se da hronični stres povećava inflamaciju mozga.

To ne znači da treba potpuno da izbjegavamo vijesti i druge oblike medija. Umjesto toga, treba da budemo spremni da vodimo iskrene razgovore sa sobom o tome da li naše konzumiranje sadržaja aktivno obogaćuje naše živote i vodi ka korisnim ishodima. Ako učimo stvari koje nam pomažu i motivišu nas da postanemo pozitivni agenti promjena u zajednicama i svijetu, to je sjajno. Ali ako samo postajemo stresni bez preduzimanja bilo kakvih koraka, manje ćemo imati koristi.

3. Sedentarno ponašanje
Svi smo čuli o koristima vježbanja za opšte zdravlje. Kada je riječ o mozgu, jedno od najzanimljivijih novih saznanja odnosi se na imunitet mozga i inflamaciju. Kada vježbamo svoje mišiće, oni luče molekule koje se zovu miokini koje ulaze u krvotok i mogu da stignu do mozga. Miokini kao što je irisin vjeruje se da imaju korisne efekte na mozak, dijelom kroz svoje antiinflamatorno signalizovanje.

Ako je trening snage i aerobno vježbanje korisno za ravnotežu inflamacije cijelog tijela i mozga, šta znamo o sedentarnom ponašanju?

Istraživanja pokazuju da, iako je prekomjerna težina povezana sa višim nivoima inflamacije, istraživanja nam pokazuju da je svaka sedentarnost (bez obzira na težinu) povezana sa višim rizikom za inflamaciju. Naravno, to ne znači da treba da trčimo maraton: možete jednostavno da prošetate, ključ je u dosljednom kretanju.

4. Traumatske povrede mozga
Traumatske povrede mozga (TBI) su čest problem koji pogađa milione ljudi širom svijeta. Važno je napomenuti da se prepoznaju kao značajan faktor rizika za razvoj bolesti mozga kao što je Alchajmerova demencija, kao i za probleme sa raspoloženjem i pažnjom. Jedan od mehanizama koji povezuje ove tačke izgleda da je inflamacija mozga.

Istraživanja pokazuju da TBI može povećati inflamaciju mozga aktiviranjem imunih ćelija u našem mozgu poznatih kao glija, kao i oštećivanjem krvno-moždane barijere. Česti uzroci TBI uključuju padove, saobraćajne nesreće i povrede tokom sporta. Jednostavni koraci za smanjenje rizika od TBI uključuju nošenje bezbjednosnog pojasa u motornih vozilima, korišćenje kacige kada je to prikladno i, posebno kod starijih osoba, preduzimanje koraka za smanjenje rizika od padova, piše Ostin Perlmuter za Psyhology Today, prenosi Najžena.alo.rs.