Četvrta godišnjica početka sukoba u Ukrajini navršava se danas, dok se borbe na frontu nastavljaju uporedo sa mirovnim razgovorima delegacija Rusije i Ukrajine, uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država.

Odnosi Moskve i Kijeva bili su zategnuti još od 2014. godine, nakon smjene ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, pripajanja Krima Rusiji i izbijanja oružanog sukoba u Donbasu.

Kako je počeo sukob

Ruski napad započeo je sa više pravaca:

  • sa sjevera iz Bjelorusije prema Kijevu
  • sa istoka preko Sumija i Harkova
  • sa juga iz pravca Krima

Iako su ruske snage brzo stigle do kijevskih predgrađa, povukle su se početkom aprila 2022. godine, nakon čega se težište borbi premjestilo na istok i jug zemlje.

Posebno teške borbe vođene su za Marijupolj, koji je pao u maju 2022, dok je Herson zauzet već početkom marta.

Šta kažu ruska i ukrajinska strana

– Nepoštovanje Sporazuma o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu sa strane Kijeva dovelo je do odluke o početku Specijalne vojne operacije – rekla je predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Rukovodstvo Ukrajine je, dodaje ona, godinama sprovodilo politiku grubog i sistematskog kršenja Sporazuma koja se može kvalifikovati kao odustajanje od njegove realizacije što je potom dovelo do toga da rusko rukovodstvo donese odluku o početku Specijalne operacije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin je, takođe, više puta ukazivao da je opasnost od ulaska Ukrajine u Alijansu jedan od razloga za početak SVO.

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski poručio je danas, povodom četvrte godišnjice ruskog napada na tu zemlju, da su „uprkos planovima Kremlja da

zauzme Kijev za tri dana, Ukrajinci sačuvali svoju državnost, odbranili nezavisnost i dokazali celom svetu snagu svog otpora“.

Kako je naveo, na „1462. dan velikog rata, ukrajinski narod ima nesporno pravo da tvrdi da je istrajao u borbi za svoju slobodu“.

– Naš narod nije podigao bijelu zastavu – branio je plavo-žutu – poručio je Zelenski u obraćanju Ukrajincima, objavljenom na sajtu ukrajinskog predsednika.

Prekretnice u ratu

Tokom protekle četiri godine izdvojilo se više ključnih događaja:

  • Rusija je 2022. proglasila aneksiju četiri ukrajinske oblasti
  • Ukrajina je krajem iste godine vratila Herson i dio teritorije na jugu
  • Rusija je 2024. preuzela Avdejevku, važno ukrajinsko uporište
  • Ukrajina je 2024. izvela upad u Kursku oblast Rusije
  • NATO se proširio prijemom Finske i Švedske
  • Od 2025. godine borbe su sve više zasnovane na upotrebi dronova i vazdušnih udara, uz postepeno napredovanje ruskih snaga na istoku.

Stanje na frontu i u svijetu

Prema dostupnim procjenama:

  • više od 70 država poslalo je neki vid pomoći Ukrajini
  • oko 50 zemalja isporučilo je oružje ili vojnu opremu
  • milioni ljudi raseljeni su unutar zemlje ili u inostranstvo

Istovremeno, sankcije Rusiji izazvale su velike ekonomske potrese, posebno u evropskim zemljama zavisnim od ruskog gasa.

Energetska infrastruktura Ukrajine pretrpjela je teška razaranja, što značajno otežava život civila, čak i daleko od linije fronta.

Pregovori u toku, ali mir daleko

Mirovni sporazum još nije postignut, iako se razgovori delegacija Rusije i Ukrajine uz posredovanje SAD nastavljaju.

Do sada su ostvareni ograničeni pomaci, poput razmjene ratnih zarobljenika, a nova runda pregovora očekuje se do kraja mjeseca.

Iako su diplomatski kontakti sve češći, rat u Ukrajini i četiri godine kasnije ostaje bez jasnog političkog ishoda.