Na posebnom računu Centralne banke BiH koji je otvoren nakon što je Kristijan Šmit obustavio finansiranje SNSD-a i Ujedinjene Srpske iz budžeta sa svih nivoa vlasti slilo se više od 250.000 KM, otkriveno je za “Glas” u toj finansijskoj instituciji.

Na posebnom računu Centralne banke BiH, otvorenom nakon odluke Kristijana Šmita, do 13. aprila 2026. godine akumulirano je 251.664,93 KM namijenjenih SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.
Šmit je 24. aprila 2025. godine obustavio budžetsko finansiranje ovih stranaka i preusmjerio sredstva na poseban račun Centralne banke BiH.
Finansiranje političkih stranaka u BiH zakonom je predviđeno iz budžeta svih nivoa vlasti, što najvećim strankama donosi milionske iznose godišnje.
Narodna skupština Republike Srpske je naknadno usvojila zakon kojim se ukida finansiranje stranaka iz budžeta Srpske i uvode drugi izvori poput članarina i donacija.
Ukupno je od 2004. do 2024. godine političkim subjektima iz budžeta svih nivoa vlasti isplaćeno gotovo 397,9 miliona KM.
Zakonom o finansiranju političkih stranaka propisano je da se političke stranke mogu finansirati iz budžeta BiH, entitetskih budžeta, kantonalnih budžeta i budžeta Brčko distrikta, te budžeta drugih jedinica lokalne uprave i samouprave što onim najvećim u Srpskoj i FBiH donosi milione maraka na godišnjem nivou, a račune “podebljavaju“ i novcem iz drugih izvora.

Upravo je finansiranje iz budžeta, imajući u vidu da su po tom osnovu imali milione maraka na godišnjem nivou, izazivalo je brojne polemike u javnom prostoru.

Tema finansiranje partija, sa osvrtom na dio koji im pripada iz budžeta sa svih nivoa vlasti u BiH, vraćena je na dnevni red upravo poslije te odluke Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama, a potom i kasnijom odlukom republičkog vrha.

Njemački diplomata je 24. aprila 2025, pozivajući se na takozvana bonska ovlašćenja, nametnuo odluku kojom je obustavio budžetske isplate za SNSD i Ujedinjenu Srpsku i preusmjerio ih na poseban račun u Centralnoj banci sve do, kako je precizirano, momenta kada stranke “pokažu potpuno poštovanje Dejtonskog sporazuma”.

Taj potez je od strane političara i pravnika ocijenjen, između ostalog, kao nasilje nad civilizacijskim tekovinama, a prepisivanje odredbe kojom se zabranjuje bilo kojem sudu, da na bilo koji način preispituje odluke, kao drsko i anticivilizacijsko ponašanje koje se nisu usuđivali da javno obznane ni najveći diktatori.

Od tada je prošla gotovo godina, a nakon što su u Centralnoj banci u startu zauzeli stav da informacije o iznosu sredstava uplaćenih na račune SNSD-u i US dostavljaju isključivo Kancelariji visokog predstavnika u roku od sedam dana od završetka prethodnog mjeseca, došlo je do promjene.

– U periodu od 24. aprila 2025. do 13. aprila 2026. godine, na posebne račune u Centralnoj banci BiH, namijenjene uplatama političkim strankama SNSD i Ujedinjena Srpska, prenesena su obustavljena sredstva u ukupnom iznosu od 251.664,93 KM – navedeno je odgovoru Centralne banke, ali nisu naveli ko je sve uplatio, odnosno preusmjerio novac koji se nalazi na tom računu.

Novi stav o finansiranju stranaka je, naime, nedugo nakon Šmit, zauzela i Srpska i to glasovima poslanika iz partija koje čine vladajuću koaliciju, usvajanjem zakona kojim je propisano finansiranje iz članarina, priloga pravnih i fizičkih lica te izdavačke djelatnosti.

Ključna promjena, u odnosu na ranija rješenja, jeste u tome da prestaje praksa finansiranja partija, koalicija, lista nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata iz budžeta Srpske te opština i gradova na osnovu čega se u njihove kase, samo iz republičkog budžeta, slilo oko 74 miliona KM od 2004. godine.

Ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija koji je objavljen lani u Službenom glasniku Srpske zatražio je funkcioner SDS-a Darko Babalja, a Ustavni sud BiH u krnjem sazivu je nedavno zaključio da taj zakon nije u skladu Ustavom BiH.

Evidencije o uplatama iz budžeta vodi Centralna izborna komisija BiH, a poslednji dostupni presjek uplata iz budžeta se odnosi na 2024. godinu. Iz tih izvora parlamentarne stranke zaradile su više od 22,3 miliona KM samo u toj godini.

SNSD je, iz budžeta, 2024. inkasirao nešto više od dva miliona maraka, a US oko 400.000.

U periodu od 2004. do 2024. godine iz budžeta svih nivoa vlasti političkim subjektima je isplaćeno 397,9 miliona KM.

Izvori finansiranja:

– članarina

– dobrovoljni prilozi
pravnih i fizičkih lica

– izdavačka djelatnost,
prodaja propagandnog
materijala i
organizovanja
stranačkih
manifestacija

– prihod od imovine u
vlasništvu stranke

– iz budžeta

– dobiti od preduzeća
u vlasništvu stranke