Naslovi u nekim medijima su doveli do toga da je javnost dobila pogrešne informacije da Vlada RS ignoriše stavove javnosti kada su u pitanju Izmjene i dopune Krivičnog zakonika RS, rekao je Miloš Bukejlović, ministar pravde RS u uvodnom obraćanju o tački u kojoj se govori o vraćanju kriminalizacije klevete na sjednici Narodne skupštine RS.

“Činjenica je da je javnost od samog početka imala aktivno učešće u ovom tekstu i primjedbe i sugestije javnosti su prihvaćene tokom javne rasprave u četiri grada RS. Time je potvrđena maksimana posvećenost Ministarstva jer smo prisustvovali na svim javnim raspravama i aktivno učestvovali u svim diskusijama. Kroz određene medije i naslove se pokušala napraviti atmosfera da Vlada ignoriše mišljenje javnog mnijenja i da se pogoduje pojedincima a ne svim građanima”, rekao je Bukejlović.

On je rekao da zakon poštuje ustavno pravo i prava koja proističu iz Evropske konvencije o ljudskim pravima o slobodi medija, ali isto tako da je u javnom prostoru značajno prisutno vrijeđanje privatnosti pojedinaca.

“Svako pravo kao i ovo ne smije biti korišteno suprotno ciljevima i kao načelo u tom smislu čast i ugled ne mogu biti manje značajno pravo u odnosu na bilo koje drugo zagarantovano pravo”, rekao je Bukejlović.

On je istakao da je demkrimnalizacija klevete dovela do toga da ne postoji krivično-pravna zaštita za klevete.

Bukejlović je istakao da su usvojene i neke primjedbe u Prijedlogu u odnosu na Nacrt.

Naglasio je da su utvrđeni izuzeci da se kazna do godinu dana može zamijeniti novčanom kaznom, osim u pojedinim težim krivičnim djelima.

Djelimično je prihvaćeno, kako je rekao, i da se briše krivično djelo uvrede, a da kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja, kao i da su značajno smanjene novčane kazne.

Srđan Mazalica, poslanik SNSD-a, je rekao da 20 članica EU ima kriminalizaciju klevete i da ni na jednoj raspravi koju je imao s suprotnom stranom nije čuo nijedan uvjerljiv argument da se ovaj zakon povuče. Rekao je da ni zakonodavstvo EU ni Evropska konvencija o ljudskim pravima ne sprečavaju da se ovakav zakon donese jer, kako je istakao u EU ne postoje zakoni koji se time bave a konvencija omogućava ograničavanje sloboda u određenim uslovima.

Naglasio je da ih je Johan Zatler, šef Delegacije EU, obavijestio da iako to jeste tako u EU, da pravosuđe u BiH nije dobro kako bi na pravi način procesuiralo ovakve predmete.

“Činjenica je da je pravosuđe pravno izdvojeno iz domena našeg odlučivanja. Da li je odgovornost i obaveza nas poslanika da li će i kako pravosuđe procesuirati ili ne. Mi donosimo zakon i dajemo alat pravosuđu da se bori protiv ugrožavanja ljudskog dostojanstva. O tome će odlučivati neko koga mi nismo birali i ne može se reći da je ovo anticivilizacijski zakon”, rekao je Mazalica.