Formiranje Savjeta ministara BiH još nije počelo, ali ono što je za sada sigurno jeste da će njime predsjedavati kadar bošnjačke nacionalnosti, a to znači da će dva najvažnija resora, odnosno Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo finansija i trezora BiH voditi srpski, odnosno hrvatski kadrovi.

Prema nezvaničnim informacijama, odmah nakon završetka izbora, ali i izbora Darijane Filipović (HDZ) u Predsjedništvo BiH, HDZ je zauzeo stav da će tražiti poziciju ministra spoljnih poslova BiH.

Inače, Predsjedništvo BiH je i nadležno za vođenje spoljne politike, tako da bi u slučaju da dobiju Ministarstvo spoljnih poslova, HDZ BiH praktično preuzeo spoljnu politiku Bosne i Hercegovine. Jedan od argumenata HDZ-a za preuzimanje ove pozicije je i to da su od prvog saziva Savjeta ministara BiH od 1997. godine samo jednom imali ministra spoljnih poslova BiH. To je u periodu od januara 1997. do oktobra 2000. godine bio Jadranko Prlić.

U slučaju da Hrvati dobiju Ministarstvo spoljnih poslova, izvjesno je da će Srbima pripasti pozicija Ministarstva finansija i trezora.

Ako kojim slučajem Hrvati ne bi dobili poziciju ministra spoljnih poslova, ta pozicija pripala bi Srbima, osim ako bi, a što je malo vjerovatno, Bošnjaci odustali od mjesta predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Dosadašnja praksa je da onaj narod koji da predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nema poziciju ministara spoljnih poslova BiH i od formiranja Savjeta ministara BiH to se samo jednom desilo, tačnije Zlatko Lagumdžija, u periodu od jula 2001. do marta 2002. godine, obavljao je istovremeno funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministra spoljnih poslova, i to nakon što je Božidar Matić podnio ostavku na mjesto predsjedavajućeg.

Hrvati bi i Ministarstvo odbrane

Pojedini mediji već spekulišu da će Hrvati, osim Ministarstva spoljnih poslova BiH, tražiti i mjesto ministra odbrane, a u slučaju da i to dobiju, vjerovatno im neće pripasti više nijedna ministarska pozicija.

Nezvanične informacije govore i da bi SNSD osim finansija mogao tražiti i Ministarstvo transporta i komunikacija, a uz ta dva ministarstva, pripalo bi im vjerovatno još jedno “slabije” ministarstvo. Ako bi se tako rasporedila ključna ministarstva, Bošnjaci bi mogli dobiti Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, Ministarstvo bezbjednosti i Ministarstvo civilnih poslova.

Inače, u Savjetu ministara Bosne i Hercegovine ima devet ministarstava, a ništa manje nisu bitne ni funkcije zamjenika ministara, kojih ima deset, jer u Ministarstvu odbrane BiH, za razliku od ostalih ministarstava, postoje dva zamjenika ministra, i to zamjenik ministra za politiku i planove i zamjenik ministra za upravljanje resursima. Ministar i dva zamjenika ministra moraju biti iz različitog naroda, isto kao i ministar i zamjenik ministra u ostalim ministarstvima.

Rokove nikad ne ispoštuju

Kada bi se mogao formirati Savjet ministara BiH, još uvijek nije jasno. Razgovori o formiranju koalicija praktično već su počeli, ali nije bilo govora o raspodjeli resora i imenovanju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.

Rokovi propisani zakonima po pravilu, a posebno kada se radi o Savjetu ministara BiH, rijetko kada se ispoštuju. Predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH treba da imenuje Predsjedništvo BiH.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.