Bivši visoki predstavnici u BiH Karl Bilt i Volfgang Petrič su u autorskom tekstu za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) komentarisali stanje u BiH, ali i poslali poruku Evropi da Kancelariju visokog predstavnika (OHR) treba ukinuti.

Zamišljen kao privremena – ostao kao trajna institucija

Na početku autorskog teksta, bivši visoki predstavnici u BiH navode da je ostavka Kristijana Šmita (koga Republika Srpska nije priznavala za viskog predstavnika) otvorila “puno više od pukog pitanja njegovog nasljednika”, već da se Evropa suoči s “neugodnom geopolitičkom realnošću”.

– Trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, BiH ostaje zarobljena u političkom međuprostoru. Ona je formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom. Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice jeste ad hok institucija koja je u velikoj mjeri uspješno sprovela obnovu ratom razorene zemlje. Bez američko-evropskog angažmana, u kojem su, uz Evropsku uniju kao glavnog finansijera, učestvovali i Rusija, Japan te Kanada kroz Savjet za primjenu mira, sprovođenje Dejtonskog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bilo moguće – navode za FAZ.

Bilt i Petrič dalje kažu kako je OHR zamišljen kao privremena institucija, a da je postala trajna.

– Već dugo ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila i utjecaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi podjednako kao neprijateljska slika ili kao spasilački oslonac, oslobađajući ih time obaveze koju demokratska društva imaju da u sopstvanoj odgovornosti pronalaze održive političke kompromise – tvrde u autorskom tekstu.

Pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika

Zbog toga, kako kažu, bi bilo pogrešno refleksno imenovati novog visokog predstavnika, već se međunarodna zajednica treba zapitati “da li takvim potezom zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili samo konzervira upravljanu stagnaciju”.

– Dodatno, geopolitička situacija se iz temelja promijenila. Dok u državama Zapadnog Balkana dugotrajni put ka Briselu gubi privlačnost, međunarodni konsenzus o budućnosti BiH odavno je narušen. Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika sa specijalnim ovlašćenjima i odavno se pretvorila u regionalnog remetilačkog faktora – ističu u ovom tekstu.

Međutim, kako dalje pišu bivši visoki predstavnici u BiH, sada je primjetna promjena i stava Sjedinjenih Američkih Država.

– Sada se, međutim, i u Vašingtonu nazire izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavna posjeta poslovno vrlo aktivnog Trampovog sina (Donalda Trampa Juniota) Banjaluci mora se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa. Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji, uz očigledno zanemarivanje evropskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojih prethodnika – naveli su Bilt i Petrič.

Evropi potreban novi strateški pristup

Zbog toga je za njih, kako ističu, ključno pitanje koje reforme BiH približavaju Evropskoj uniji, a ne ko je nasljednik Šmita.

– Jer nije spojivo da BiH i dalje, bez izgleda na puni suverenitet i vlastitu odgovornost, ostane pod produženim oblikom međunarodnog upravljanja, a istovremeno treba kročiti putem ka Evropskoj uniji. Na osnovu temeljne analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Evropi je zato potreban strateški novi početak u BiH- navodi se.

Bilt i Petrič su stava da ovaj novi početak treba biti baziran na dva elementa.

– S jedne strane na korekciji disfunkcionalnog sistema vlasti, a s druge na okončanju međunarodnog posebnog nadzora. Ova reformska agenda pritom mora biti usko povezana s postepenim približavanjem evropskim strukturama. Ne radi se o radikalnom preuređenju dejtonskog sistema, nego o realističnim prilagođavanjima: odavno su potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje trajnih mogućnosti blokade – piše u ovom tekstu.

Navode i da se gašenje OHR-a mora usko vezati uz pristupanje BiH članstvu u EU.

– Uslovi koje Schmit i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevaju, poput pitanja državne imovine, mogli bi biti prebačeni u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se beskonačna rasprava o tome pripada li BiH uopšte Evropi konačno nedvosmisleno okončala – istakli su.

Na kraju su se bivši visoki predstavnici u BiH osvrnuli i na to kako bi trebala izgledati budućnost BiH nakon OHR-a.

 

– Ugrađena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država BiH tako bi postala dio dinamičnog političkog projekta. Bio bi to prelaz s međunarodnog nadzora na evropsku integraciju. Povlačenje Kristijana Šmita zato predstavlja dugo očekivanu priliku da se međunarodna politika prema BiH iz temelja promišlja evropski. BiH nije potrebna beskonačno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jeste vjerodostojna evropska budućnost- napisali su za FAZ.