Masovni egzodus mladih i obrazovanih ljudi iz Bosne i Hercegovine više nije samo demografski, već ozbiljan socioekonomski alarm.

Prema podacima Svjetske banke, BiH prednjači u cijelom regionu po ovom negativnom trendu, dok radno sposobno stanovništvo masovno bira stabilniji život u zapadnoj Evropi.

Istraživanja domaćih i stranih organizacija donose poražavajuće razloge zbog kojih mladi ljudi masovno pakuju kofere, ali i jasna upozorenja koje su direktne posljedice ovog procesa po one koji ostaju u zemlji.

Studija Zaklade Friedrich Ebert pokazuje da mladi jednostavno ne vjeruju u stabilnu budućnost u BiH. Glavni pokretači odlaska nisu više samo ekonomske prirode, već opšti osjećaj beznađa.

Izvještaj UNDP-a dodatno potvrđuje duboko nepovjerenje u institucije i politički sistem:

Gubitak sistema vrijednosti: Mladi vjeruju da uspjeh u BiH zavisi isključivo od porodičnih i političkih veza, a ne od ličnog truda i znanja.

Nesigurnost i korupcija: Niske plate, nesigurnost radnog mjesta i sveprisutna korupcija ključni su razlozi za trajno napuštanje domovine.

Gubitak stručnog kadra i slom sistema

Zemlju najviše napuštaju profili koji su stubovi svakog društva – ljekari, medicinski tehničari, IT stručnjaci i inženjeri, a njihove primarne destinacije su Njemačka, Austrija i Slovenija. OECD upozorava da ovaj kontinuirani egzodus stručnjaka dugoročno i nepovratno usporava privredni razvoj cijelog Zapadnog Balkana.

Učinci ovog trenda u BiH odavno su vidljivi na svakom koraku, a ovo su ključne crne tačke:

DIREKTNE POSLJEDICE EGZODUSA U BiH

  1. PRAZNE ŠKOLE: Broj učenika u osnovnim i srednjim školama drastično se smanjuje iz godine u godinu.
  2. KRAH TRŽIŠTA RADA: Domaći poslodavci se suočavaju sa hroničnim i ozbiljnim nedostatkom radne snage u svim sektorima.
  3. UGROŽENI FONDOVI: Pad broja stanovnika direktno ugrožava funkcionisanje penzionog i zdravstvenog sistema, koji isključivo zavise od doprinosa zaposlenih građana.

Parcijalne mjere ne liječe hroničnu bolest

Iako vlasti u BiH povremeno pokušavaju uvesti kozmetičke mjere – poput subvencija za zapošljavanje, podrške startupovima i mladim preduzetnicima – ekonomski i demografski stručnjaci naglašavaju da parcijalna rješenja nisu dovoljno jaka. Za opstanak i zadržavanje stanovništva nužne su duboke, sistemske reforme u gospodarstvu, obrazovanju i pravosuđu.

POZITIVAN IZUZETAK: Uprkos lošoj opštoj slici, u BiH postoji procenat mladih koji odlučuju da ostanu. Oni pokreću sopstvene biznise, rade na daljinu (remote) za strane kompanije ili grade karijere kroz inovacije, vjerujući u potencijal države – ali pod uslovom da se dese korjenite društvene promjene.

Bez radikalnih reformi, stvaranja pravne države i stvarnog poboljšanja životnih uslova, odljev mozgova ostaće najteži izazov za opstanak i budućnost Bosne i Hercegovine.