Predsjednik SAD Džozef Bajden i bivši predsjednik Donald Tramp formalno su obezbijedili predsjedniče nominacije Demokratske, odnosno Republikanske stanke, nakon pobjeda na primarnim izborima u Džordžiji, Misisipiju i državi Vašington, što znači da će se ponovo susresti na predsjedničkim izborima u novembru.

Bajden je na stranačkim izborima osvojio više od 1.968 delegata, koliko je bilo potrebno da bi formalno osigurao predsjedničku nominaciju demokrata, a Tramp neophodnih 1.215 za republikansku.

Kandidatura Džozefa Bajdena biće ozvaničena na konvenciji Demokratske stranke u Čikagu u avgustu, a Trampova na konvenciji u Milvokiju u julu, javlja Glas Amerike.

Prema američkom izbornom procesu, na osnovu rezultata stranačkih izbora u pojedinačnim državama kandidatima se dodjeljuju delegati. Da bi osigurao nominaciju, kandidat mora da ima određen broj delegata koji se zatim i formalno izjašnjavaju na stranačkim konvencijama.

“Suočeni smo sa otrežnjujućom realnošću. Sloboda i demokratija su u opasnosti ovdje u Americi kao nikada ranije od Građanskog rata. Donald Tramp vodi kampanju ogorčenosti i osvete koja ugrožava samu ideju Amerike.Vjerujem da će Amerikanci izabrati da nastave da idu u budućnost”, poručio je Bajden u saopštenju nakon što je obezbijedio nominaciju.

Istakao je i da mu je čast što je osvojio drugu predsjedničku nominaciju demokrata.

Nakon što se prethodne nedjelje iz trke za republikansku nominaciju povukla Trampova jedina preostala rivalka, Niki Hejli, kandidat te stranke je već bio poznat.

Na skupu u Džordžiji, Donald Tramp je ponovio neosnovane tvrdnje da su izbori 2020. godine bili pokradeni, a Bajdena je kritikovao i zbog toga što nije uspio da spriječi priliv migranata na granici sa Meksikom.

Pitanje imigracije je centralno u njegovoj kampanji, kao i druga pitanja bitna za republikance, kao što je abortus i slanje američkih fondova u inostranstvo.

Poslije izbora u utorak u četiri države, uključujući Džoržiju i Havaje, postalo je jasno da će Bajden i Tramp ponovo biti u trci za predsjednika na izborima 5. novembra, iako još uvijek nije održana ni polovina stranačkih izbora, a to će biti prvi put od 1912. godine da su kandidati na izborima dva američka predsjednika.

Takođe, prvi put od 1956. godine da su isti kandidati u dva izborna ciklusa. Tada je republikanski predsjednik Dvajt Ajzenhauer drugi put porazio bivšeg demokratskog guvernera Ilinoisa Adlaija Stivensona.

Najviše delegata u utorak dodjeljivala je Džordžija, koja bi mogla da bude ključna za ishod predsjedničkih izbora u novembru.