Ko je u septembru 2021. i u istom mjesecu 2023. imao prosječnu platu, prije dvije godine mogao je da kupi čak 190 kilograma krompira, 150 kilograma šećera ili 136 litara mlijeka više nego za ovogodišnju mjesečnu zaradu.

Pokazuje ovo matematička računica, upoređujući šta se sve to za prosječnu platu može kupiti sada, a šta je moglo prije dvije godine.

Iako nas ubjeđuju da rast plata prati inflaciju, ova više nego prosta matematika to, međutim, demantuje, jer ne treba čovjek da bude toliki stručnjak za ekonomiju da bi znao koliko od plate može da kupi, odnosno koliko se može “pružiti”. I nije razlika vidljiva samo na primjeru ove tri životne namirnice, već i kod drugih prehrambenih proizvoda.

Prema zvaničnim podacima, prosječna plata građana u BiH u septembru 2021. godine bila je 1.006, a dvije godine kasnije 1.280 maraka.

Znači, mjesečna primanja građana u posmatranom periodu povećana su za 274 marke ili oko 26 odsto. Međutim, zbog visoke inflacije, koja odbija da ode bez borbe, kupovna moć građana realno je dosta smanjena u odnosu na onu iz 2021. godine, bez obzira na pomenuto povećanje prosječnih mjesečnih primanja.

To se najbolje može vidjeti ako se uporede cijene proizvoda i namirnica koje svakodnevno kupujemo. Kao reper smo uzeli podatke koliko se za prosječnu platu sad i nekad moglo kupiti svinjetine sa kostima, junetine, piletine, hljeba, mlijeka, jaja, krompira, ali i jabuka i luka.

Kilogram svinjskog mesa sa kostima u septembru 2021. koštao je 7,8, a ove 11,6 maraka. Kada se to pretvori u platu, prije dvije godine mogli smo da kupimo 128 kilograma, a ove samo 110. Slična je priča i kada je u pitanju junetina, ali i piletina. U prvom slučaju taj “deficit” je šest kilograma, a u drugom 14.

Kada je u pitanju hljeb, taj dvogodišnji inflatorni deficit iznosi 20 kila, a u slučaju jaja 150 komada. Jabuka ove godine za prosječnu platu možemo kupiti 30 kilograma manje nego prije dvije godine, a kada je u pitanju crveni luk čak 88.

Ako je neko kojim slučajem kupovao čajnu kobasicu, taj minus iznosi tri kilograma, a maslaca i pasulja po pet kilograma.

Najpovoljnija situacija je kod “žestice”, jer se nekada za prosječnu platu moglo kupiti 63, a u septembru ove godine 58 litara.

Realnost pokazuje da je inflacija ne samo pojela pomenuto povećanje već i dobar dio “osnovice”, što se najbolje može vidjeti na navedenim primjerima. Kada se podvuče crta, za platu iz septembra 2021. godine, koja je bila za 274 marke manja od ovogodišnje septembarske, mogli smo da kupimo mnogo više hrane.

Predsjednik bijeljinskog Udruženja potrošača “Zvono” Jovan Vasilić kaže za “Glas Srpske” kako ga nije nimalo iznenadila ova računica, te da je na ove negativne trendove i ranije ukazivao i upozoravao.

– U prethodnom periodu došlo je do za naše uslove značajnog rasta plata, ali sigurno ne u obimu koji bi mogao da pokrije rast cijena, prije svega osnovnih životnih namirnica. Inflacija je oglodala taj rast primanja. Ali i trgovci su u svoje cijene ugrađivali strahove, odnosno predviđanja kako bi se vrijednost određene robe mogla kretati u nekoj bliskoj budućnosti, što je dodatno negativno uticalo na kupovnu moć. Bojim se da više nikada nećemo imati cijene iz 2021. godine, ali i da bi naredna godina mogla biti još nepovoljnija po kućne budžete porodica – kaže Vasilić.

Gorivo

Ukoliko uporedimo cijene goriva za navedeni period, u septembru ove godine smo mogli da kupimo 440 litara goriva za prosječnu platu od 1.280 maraka, a u istom mjesecu 2021. nešto više od 457 litara.

Razlika je 17 litara, odnosno to je vrijednost koju je inflacija pojela.