ALARM U BERLINU: Njemačka ekstremno desna stranka obara rekord popularnosti
Njemačka ekstremno desna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) dosegla je novi rekord popularnosti svih vremena, pokazuje najnovija anketa koju je provela državna televizija ARD. Stranka je napredovala za dva postotna boda i trenutno je podržava 20 posto ispitanika, pokazalo je istraživanje u četvrtak. Time je postala druga najjača stranka u zemlji, kako je javila u četvrtak navečer agencija Hina.
AfD se tradicionalno nalazi na marginama njemačke politike. No, nedavno se u Njemačkoj otvorila intenzivna politička rasprava o usponu krajnje desnice. Tiringija i Saska-Anhalt dvije su od šest njemačkih pokrajina koje su činile bivšu komunističku Istočnu Njemačku, regiju koja općenito više podržava krajnju desnicu.
Njemački konzervativni demokršćani (CDU) zajedno s bavarskom Kršćansko-socijalnom unijom (CSU) osvojili su najviše glasova u anketi ARD-a s 28 posto, što je ipak pad za jedan postotni bod. Popularnost socijaldemokrata (SPD) kancelara Olafa Scholza ostala je nepromijenjena na 18 posto, a Zelenih na 14 posto, što je njihov najslabiji rezultat od rujna 2018.
Liberalni Slobodni demokrati (FDP) i tvrdo ljevičarski Die Linke (Ljevica) ostali su na 7 posto, odnosno 4 posto.
Pomaci bez presedana
U desetljeću otkako se AfD prvi put pojavila na njemačkoj političkoj sceni, osvojila je mjesta u Bundestagu i u parlamentima na državnoj razini diljem zemlje, no velikim dijelom zbog višedesetljetnih tabua u vezi suradnje s krajnjom desnicom, nikada nije osvojila izvršnu vlast. Iako je bilo nekoliko tijesnih rezultata u uporištima AfD-a na lokalnoj i regionalnoj razini, posebno u istočnoj Njemačkoj, gdje je stranka najjača, kandidati AfD-a uvijek su gubili većinu glasova u drugom krugu protiv drugih stranaka.
No, to se sada promijenilo s dvoje uzastopnih izbora na lokalnoj razini proteklih tjedana – u nedjelju je grad Raguhn-Jessnitz u istočnoj pokrajini Saskoj-Anhalt izabrao prvog njemačkog gradonačelnika iza AfD-a. Hannes Loth, 42-godišnji zastupnik, pobijedio je nezavisnog kandidata kojeg su poduprle druge stranke s 51 posto glasova. Samo tjedan dana ranije u Sonnebergu, malom okrugu u obližnjoj pokrajini Tiringija, kandidat AfD-a Robert Sesselmann postao je prvi kandidat krajnje desne stranke koji je osvojio mjesto šefa okruga, osvojivši gotovo 53 posto glasova protiv kandidata iz konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU).
Uzete zajedno, te dvije pobjede predstavljaju simbolične pomake bez presedana za AfD u vrijeme kada je popularnost stranke u porastu na nacionalnoj razini te se na nju sada gleda kao na nadiruću snagu uoči ključnih izbora u tri istočne njemačke pokrajine 2024. godine.
Doduše, Raguhn-Jessnitz i Sonneberg ne predstavljaju odraz političke dinamike na nacionalnoj razini – to su male izborne jedinice u državama u kojima je AfD najjača stranka. Pet država u istočnoj Njemačkoj, koje su također činile Njemačku Demokratsku Republiku (DDR) do ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine, još uvijek glasaju drugačije od svojih zapadnih njemačkih kolega. Čimbenici poput ekonomskog i industrijskog zaostajanja regije, jačanja skepticizma prema imigraciji i izbjeglicama, snažnijeg afiniteta prema Rusiji i slabije ukorijenjenog skupa mainstream stranaka, pomogli su AfD-u da zadobiju prednost na istoku. Ipak, u zemlji čija je nacistička prošlost dovela do snažnije postavljenih zaštitnih ograda protiv krajnje desnice nego u nekim drugim europskim zemljama, nacionalna vlada koja bi uključivala AfD i dalje je vrlo malo vjerojatna, navodi u svojoj analizi Foreign Policy.
Poljedice ruskog rata i borbe u ‘semafor koaliciji‘
Njemačka obavještajna služba smatra AfD “sumnjivim slučajem” protuustavnog ponašanja, a druge stranke po cijeloj širini političkog spektra tvrde kako, barem na nacionalnoj razini, neće surađivati s AfD-om. Najviše rangirani političari AfD-a redovito podržavaju sve vrste ksenofobične retorike, a granice između službenih stranačkih struktura – osobito u radikalnom krilu stranke – i njemačke scene desničarskih ekstremističkih i neonacističkih skupina postale su posljednjih godina sve manje vidljive.
Ipak, činjenica da su dva lokalna izbora dužnosnika AfD-a uslijedila nakon rekordno visoke potpore toj stranci u anketama, izaziva uzbunu na njemačkoj političkoj sceni. Tijekom posljednjih devet mjeseci čelnici AfD-a kao teme su nametali rastuću inflaciju i cijene energije, priljev izbjeglica iz Ukrajine i oštro protivljenje klimatskim politikama aktualne njemačke vlade kako bi pridobili podršku u anketama. Nedavni uspjesi stranke čak su naveli čelnike AfD-a da predlože ideju o kandidiranju svog prvog kandidata za kancelara na idućim saveznim izborima, zakazanim za 2025. godinu.
Kai Arzheimer, profesor političkih znanosti na Sveučilištu u Mainzu, koji je proučavao uspon AfD-a, navodi da su ekonomske i političke posljedice ruskog rata u Ukrajini, u kombinaciji s borbama koje se vode unutar sadašnje vlade, odnosno tzv. semafor koalicije predvođene SPD-om kancelara Scholza, Zelenima i liberalnim Slobodnim demokratima (FPD), sinergijski potaknuli rast stranke u anketama. “AfD je prošlog ljeta najavio da namjerava izvući korist iz ovih kriza te da će ih pokušati iskoristiti što je više moguće”, kaže on. “I to je ono što su učinili”, dodao je.
Thomas Krüger, voditelj njemačke Savezne agencije za građansko obrazovanje, rekao je za njemačku medijsku organizaciju RND da su nedavne pobjede AfD-a uznemirujuće te da pokazuju da stranka više nije samo protestni pokret. “Glasači žele ovu stranku… Situacija je ozbiljna”, upozorava on. “U dijelovima društva su se ustalile određene pozicije koje su neprihvatljive i nekompatibilne s demokratskim načelima”.
Pitanje održivosti
Iako aktualni zamah AfD-a izaziva određenu razinu panike u njemačkoj politici, Njemačka je daleko od jedinstvenog slučaja – stranke krajnje desnice jačaju diljem Europe. U susjednoj Austriji populistička, krajnje desna Slobodarska stranka snažno raste u anketama od siječnja. U Italiji, Finskoj i Švedskoj vlast su od jeseni preuzele su desničarske koalicije.
Francusko Nacionalno okupljanje, koje vodi druga generacija obitelji Le Pen, izaziva potrese na svakim općim izborima, a sada ima izazivače još dalje na desnom spektru. U Španjolskoj, koja izlazi na parlamentarne izbore kasnije ovog mjeseca, ultradesničarska stranka Vox na putu je da osvoji brojna mjesta u parlamentu i potencijalno završi u idućoj vladajućoj koaliciji u zemlji.
Ono što ostaje za vidjeti jest jesu li trenutačni vrhunci koje osvaja AfD održivi. Poput svojih ideoloških kolega diljem Europe, AfD je posljednjih godina bilježio uspone i padove u anketama, a puno se toga može dogoditi od sada do idućih saveznih izbora, do kojih je ostalo još više od dvije godine.
Ipak, bez obzira na to, lokalne izborne pobjede i rastuća podrška nastavljaju donositi stabilni učinak kojem je stranka težila na lokalnoj i regionalnoj razini posljednjih godina, sve s izričitim ciljem sudjelovanja u vlasti na regionalnoj ili čak nacionalnoj razini.
“To je sklizak teren. Postoji zabrinutost da postane normalno da AfD budu na poziciji moći”, kaže Arzheimer. “Ideja je izgraditi bazu u politici na lokalnoj razini, što je nešto što je AfD-u do sada nedostajalo, ali sada hvataju priključak”, zaključio je on.