Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas obilježavaju Badnji dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik- Božić.

Badnja večera je raznovrsna i obilna, ali posna. Na njoj, prije svega, mora učestvovati sva čeljad. Jede se, ne sa stola, već s poda, po kojem je prostrta slama, ili s prostrte velike vreće u koju je stavljena slama, tanak sloj…Badnjački kolač se ne sječe nožem već se lomi rukom. Ne smije se pojesti sve jelo ni popiti sve piće nego se ponešto ostavlja da prenoći, na onom mjestu s koga se večeralo.

Na Badnje veče, isto tako ni na prvi ni na drugi dan Božića, trpeza se ne diže, ne sklanja, čak se ni smeće ne izbacuje iz kuće. Od ovog pravila danas se odstupa, naročito u gradu gdje se Badnjačka večera jede sa stola ispod kog je prostrta slama ili samo čak zavežljajčić slame s drenovom grančicom.Na badnjoj trpezi treba da se nađe pogača badnjačka (hleb), riba so, vino, med i svijeća!

Sljedeća tri vjerovanja su naši preci obavezno poštovali:

– Mak valja jesti na Badnji dan, jer se vjeruje da će doneti mnogo novca onima koji ga jedu.

– Oni koji su se tokom godine posvađali s nekim, na Badnji dan praštaju i mire se i to je pravi duh tradicije.

– Na Badnje veče žena udari rukom muža u slabinu, a muž ženu isto, da bude cijele godine kuća vesela, da bude zdrav domaćin – gazda kuće.