Ana Mirković, psihološkinja i 159. kandidatkinja na Studentskoj listi, jedna je od mogućih ministarki u novoj Vladi Srbije, piše „Berliner cajtung“.

Ona je za njemački list, između ostalog, poručila da, kada je riječ o načinu donošenja odluka, „nikada ne bi glasala protiv sopstvenog integriteta“, ali da će „najjači korektiv“ svim kandidatima Studentske liste na državnim funkcijama biti plenumi.

Kako je rekla, država ne može i ne smije da bude vođena anarhično.

– Struktura aktivističkog pokreta ne može jednostavno da se prenese na državni aparat, jer su državi potrebne „jasne linije odgovornosti, procedure, tempo i operativna efikasnost“. Ono što bi pokret želio da prenese u institucije jeste prije svega „novi model političke kulture“ – navela je Mirković za „Berliner cajtung“.

Dodala je da horizontalnost pokreta u praksi znači „institucionalnu transparentnost, otvorenost za javne debate i stalne konsultacije sa stručnjacima i građanima prilikom donošenja centralnih zakona“.

„Plenumi bi ostali naš najjači korektiv, savjetodavni glas i moralni kompas“

Kada je riječ o potezima Studentske liste, Mirković je izjavila da će „posljednju riječ imati predstavnici izabrani u parlamentu jer oni nose pravnu i političku odgovornost za cjelokupno djelovanje i moraju da odgovaraju za njega“.

– Ali plenumi i građanske skupštine ostali bi, kako naglašava, „naš najjači korektiv, savjetodavni glas i moralni kompas, koji bi nas podsjećao zbog čega smo izabrani – otkrila je Mirković za njemački list.

Kako je rekla, u slučaju da se ne slaže sa odlukom plenuma, nikada ne bi djelovala protiv sopstvenog integriteta.

– Upravo za to smo se i borili – poručila je Mirković.

„Studentski pokret ne želi da ponavlja birokratske eksperimente prošlosti“

Naglasila je i razliku između Studentskog pokreta i dosadašnjih političkih stranaka na vlasti.

– Današnji studentski pokret ne želi da ponavlja „birokratske eksperimente prošlosti – već da uspostavi modernu participativnu demokratiju. Zato tačno određuje odgovornosti, ko pod kojim uslovima donosi odluku, ko upravlja budžetom i preko kojih političkih i pravnih mehanizama kontrole građani treba da nadgledaju upravu: digitalnim alatima, lokalnim skupštinama i slobodnim medijima – kazala je Mirković.

„Hijerarhija je neophodna, ali hijerarhija zasnovana na stručnosti“

Dodala je da je potpuno svjesna da „horizontalno organizovane grupe bez jasne strukture dugoročno mogu da zapadnu u paralizu odlučivanja“ i da „stvore skrivene, neformalne centre moći koji ne snose nikakvu javnu odgovornost“.

– Toga smo potpuno svjesni i ne gajimo nikakve iluzije. Hijerarhija je neophodna, ali hijerarhija zasnovana na stručnosti i funkcionalnoj odgovornosti, a ne na slijepoj poslušnosti i kultu ličnosti – kaže prof. Ana Mirković.

Ko je Ana Mirković?

Ana Mirković je profesorka na Fakultetu organizacionih studija Eduka, gdje predaje predmete Kreativnost i psihologija, Psihologija marketinga, Život u digitalno doba i Politička psihologija.

– Završila je master studije psihologije na Univerzitetu u Beogradu. Doktorirala je na Univerzitetu za mir Ujedinjenih nacija, na Katedri za strateški menadžment. Suosnivačica je Instituta za digitalne komunikacije, na kojem studentima predaje Strategiju i planiranje i komunikaciju. Kreatorka je TV serijala „Porodična mreža“ u okviru školsko-obrazovne redakcije RTS-a, na emisiji je radila kao voditeljka i autorka – stoji na zvaničnom sajtu Studentske liste.

„Razvila sam sposobnost da po fizionomiji lica mogu da zaključim da li je neko SNS-ovac“

Inače, Mirković je skrenula pažnju na sebe skandaloznom izjavom na mreži X, kojom je etiketirala članove SNS-a.

– Razvila sam sposobnost da po fizionomiji lica mogu da zaključim da li je neko SNS-ovac. Isključen ton na televiziji, bacim pogled i znam da li je njihov – napisala je Mirković na mreži X u martu 2020. godine.

Potom je precizirala na šta misli.

– Sve nekako, oblik glave, pozicija očiju, rumenilo, visina/nizina čela, sve – zaključila je Mirković.

Ova izjava naišla je na burne reakcije predstavnika tadašnje vlasti, piše Blic.