Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) oglasila se saopštenjem za javnost u kojem naglašava da je trenutno primarni fokus rad na utvrđivanju konačnih izbornih rezultata, što obuhvata objedinjavanje glasova svih kategorija birača.

Glavne aktivnosti trenutno se odvijaju u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu, gdje se uporedo sa redovnim procedurama realizuju i ranije izdate naredbe CIK-a.

Obrada poštanskih glasova, mobilnih timova i DKP-a

U Glavnom centru za brojanje u toku je redovno prebrojavanje nepotvrđenih kovertiranih glasačkih listića, glasova u odsustvu, putem mobilnih timova, poštanskih pošiljki, te glasova iz diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP).

Prema zvaničnim podacima CIK-a:

  • Glasanje poštom: Do 9. oktobra zaprimljeno je 123 vreće sa ukupno 33.621 pošiljkom iz inostranstva (od čega je 13 vreća bilo neuručeno). Tokom procesa predverifikacije odbijeno je 5.014 pošiljki.

  • Glasovi iz DKP-a: Prijem glasačkih paketa iz diplomatsko-konzularnih predstavništava očekuje se u utorak, 13. oktobra.

  • Mobilni timovi: Zaprimljeno je ukupno 13.949 glasačkih paketa sa 385 mobilnih timova. Verifikovani su paketi za 377 timova, dok se za preostalih 8 timova još traže birački spiskovi zbog nepravilnosti nastalih nestručnim pakovanjem materijala.

  • Glasanje u odsustvu: Do sada je verifikovano 1.299 birača.

  • Nepotvrđeni listići: Uneseni su svi birači u sistem i u toku je analiza kako bi se utvrdilo da li je neko eventualno već ostvario biračko pravo na redovnom biračkom mjestu.

CIK upozorava: “Pojavile se opasne dezinformacije o skenerima”

Iz CIK-a BiH oštro su reagovali na specifične dezinformacije koje su se pojavile u javnosti, a tiču se upotrebe nove izborne tehnologije i navodne manipulacije rezultatima tokom transmisije.

“Manipulacija izbornim rezultatima dobijenim transmisijom sa uređaja za skeniranje glasačkih listića nije bila moguća. Uređaj za skeniranje nije u ‘online’ modu sve dok se biračko mjesto ne zatvori i dok se ne isprintaju i ne potpišu izvještaji od strane biračkog odbora. Tek nakon toga slijedi prenos podataka prema CIK-u”, poručuju iz Komisije.

Takođe podsjećaju na odluku od 7. avgusta 2026. godine o upravljanju glavnom pristupnom šifrom (Master Secret). Ova šifra je podijeljena na tri nezavisna dijela i povjerena trima članovima Posebne komisije. Nijedan član samostalno ne može rekonstruisati niti zloupotrijebiti šifru.

Pojašnjeno je i da skeneri ne prihvataju oštećene listiće niti listiće sa drugih biračkih mjesta (zbog QR koda), ali prihvataju nevažeće listiće, jer je i nevažeći listić u određenim slučajevima odraz volje birača.

Nevažeći glasački listići: Zbirni podaci daju pogrešnu sliku

Povodom polemika o broju nevažećih listića, iz CIK-a napominju da se detaljne statistike izrađuju tek nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

Istaknuto je da se podaci o nevažećim listićima znatno razlikuju po nivoima vlasti i izbornim jedinicama, te da ih jedino tako treba i analizirati. Sabiranje svih nevažećih listića za sve nivoe vlasti na jednu hrpu, kako navode u CIK-u, daje potpuno netačnu i pogrešnu sliku u javnosti.