Srpska pravoslavna crkva danas obilježava Preobraženje Gospodnje, praznik koji u crkvenom kalendaru i među vjernicima ima izuzetan značaj.

Preobraženje Gospodnje spada u dvanaest velikih Hristovih praznika. Na današnji dan obilježava se sjećanje na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada je on najavio svoje potonje stradanje i slavu.

Danas se, prema vjerovanju, preobražava list u gori i kamen u vodi, lišće počinje da žuti i opada, a voda biva hladnija.

U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba. Onoga ko ovo ne poštuje i poslije Preobraženja se kupa, uješće zmija, ili će se „pre’laditi i zakačiti neku boleštinu”.

Osim toga, postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava, pa se kaže: Preobražava se i voda i gora.

Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta. Zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom. Grožđe se dijeli i na groblju za pokoj duša mrtvih. U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pjevaju pjesme posvećene ovom jevanđelskom događaju.

Vjeruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom objelodani – izgubiće razum.

Prema starom vjerovanju, na ovaj praznik ne treba spavati ni plakati, jer tako privlačimo neprijatna osjećanja tokom cijele godine.

Postoji i stari običaj da se na ovaj praznik beru lješnici koji se kasnije koriste kao prirodni lijek.

Prema starom običaju, djevojke i žene danas treba da započnu neki posao kako bi im u narednom periodu sve išlo od ruke.

Postoji običaj da u ponoć treba pogledati u nebo i pomoliti se za zdravlje i blagostanje.