Franjo Jukić, kandidat Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) za predsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, imaće podršku i drugih hrvatskih političkih stranaka.

Kako je saopšteno iz Paneuropske unije BiH, Jukićevu kandidaturu podržali su HSP BiH, HKDU BiH, HSP AS, HDU BiH, HSP Herceg Bosne i HRAST, čime je ona utvrđena kao zajednička kandidatura navedenih političkih subjekata.

Iz Paneuropske unije BiH ističu kako je Jukićeva kandidatura utemeljena na njegovom dugogodišnjem radu, iskustvu i neposrednom poznavanju života hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.

Kako piše Fena, Jukić već deset godina živi i djeluje u Banjaluci, a kroz profesionalni i društveni angažman direktno je upoznat s potrebama, izazovima i očekivanjima hrvatskih porodica, povratnika, predstavnika Katoličke crkve, udruženja, privrednika i lokalnih zajednica na tom području.

Jukić je, takođe, izabran za člana Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Hrvatske kao predstavnik Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Kandidaturu Franje Jukića prethodno su podržala dva regionalna odbora HDZ-a BiH – Posavina i Sjeverozapadna Bosna, te 11 opštinskih i gradskih odbora, od čega sedam iz Posavine i četiri iz Sjeverozapadne Bosne.

U trci i Ivan Begić

Podsjećamo, kandidaturu za predsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda na predstojećim opštim izborima za “Nezavisne novine” nedavno je potvrdio i Ivan Begić.

Njegovu kandidaturu, kako je istakao, predložio je Gradski odbor SDP BiH Banjaluka.

Begić je i na opštim izborima 2022. godine bio kandidat za predsjednika Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, ali je tada izgubio od Davora Pranjića za svega stotinak glasova.

Nakon tih izbora povukao se iz aktivnog političkog života. Prije toga bio je član Partije demokratskog progresa (PDP), u čije ime je obavljao funkciju odbornika u Skupštini grada Banjaluka.

Kako se biraju predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske

Podsjetimo, predsjednik Republike Srpske i dva potpredsjednika biraju se neposredno na opštim izborima. Pritom, predsjednik i potpredsjednici moraju biti iz reda tri konstitutivna naroda – Srba, Bošnjaka i Hrvata.

Kandidat koji osvoji najveći broj glasova postaje predsjednik Republike Srpske, dok kandidati iz druga dva konsititutivna naroda s najvećim brojem glasova postaju potpredsjednici. Tako, ukoliko predsjednik bude iz reda srpskog naroda, potpredsjednici moraju biti Bošnjak i Hrvat.