BiH na više frontova vodi pravne bitke da bi zaustavila susjednu Hrvatsku u namjeri da na Trgovskoj gori osvane skladište radioaktivnog otpada (RAO) iz Nuklearne elektrane (NE) “Krško”, a nakon prvog sučeljavanja stavova pred komitetom u Ženevi već se kuju nove strategije.

KLjUČNE INFORMACIJE

BiH nastavlja pravnu borbu protiv namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti radioaktivni otpad iz NE „Krško“.
Slučaj je razmatran pred Komitetom ESPO konvencije u Ženevi, a Hrvatska je obavezana da dostavi pisane odgovore na postavljena pitanja.
Predstavnici BiH tvrde da Zagreb nije ispoštovao sve međunarodne procedure i da nije dostavio studiju uticaja na životnu sredinu.
U toku je priprema novih inicijativa po Arhuskoj i Bernskoj konvenciji.
Cilj BiH je da se Hrvatskoj izrekne privremena mjera kojom bi bili obustavljeni svi radovi na Trgovskoj gori.
Stručnjaci iz BiH upozoravaju da bi potencijalno skladište moglo ugroziti oko 250.000 stanovnika u slivu rijeke Une.
Zvanični Zagreb je vlasnik polovine NE “Krško” u Sloveniji i obavezan je da preuzme polovinu otpada, zbog čega sprovodi pripreme za skladištenje i to u neposrednoj blizini granice sa BiH.

I dok nadležni za ovo pitanje u Hrvatskoj tvrde da se sve radi u skladu sa propisima, da će skladišta biti sigurna i da ne stoji bojazan za područje oko Une, predstavnici institucija Srpske i BiH imaju drugačiji stav.

Upozorenja o riziku za 250.000 stanovnika
S ove strane granice upozoravaju da nisu dobili ni studiju uticaja, kao jedan od ključnih dokumenata u vezi sa namjerama da na prostoru bivše kasarne “Čerkezovac” odlažu radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo, a istrajni su u tvrdnji da se dovodi u opasnost 250.000 života u slivu rijeke Une, koji je i zaštićeno područje.

S ciljem da dokažu da su u pravu kada to tvrdnje, cijeli slučaj je iznesen i pred međunarodni Komitet ESPO konvencije, a strane su polovinom maja, po prvi put, na taj način, na jednoj od ključnih adresa u Ženevi, iznijela zbog čega su “za”, odnosno “protiv2 skladištenja RAO na Trgovskoj goru, uz samu granicu BiH i Hrvatske kod Novog Grada.

Očekuju se odgovori Zagreba
Prvo suočavanje pred tim Komitetom o prekograničnom zagađenju je, prema tvrdnjama iz delegacije iz BiH, potvrdilo da Hrvatska nema odgovore na mnoštvo pitanja te da nije ispoštovala sva pravila i propise.

Koordinator stručnih timova u BiH zaduženih za problematiku Trgovske gore Borislav Bojić podsjeća da je ESPO komitet zadužio zvanični Zagreb da odgovore dostavi u pisanoj formi.

– Očekujemo pisane odgovore Hrvatske na koje ćemo moći dati mišljenje. Oni bi trebalo da ih već do polovine ovog mjeseca dostave, a zatim bi ih ESPO sekretarijat trebalo da uputi nama – izjavio je Bojić za “Glas”.

Pripremaju se nove međunarodne tužbe i inicijative
U međuvremenu je privedena kraju aplikacija koja će biti podnesena po Arhuškoj konvenciji, odnosno međunarodnom sporazumu kojim se utvrđuju prava u vezi sa životnom sredinom. U taj dio su, dodao je Bojić, uključeni i Arhus centra iz Sarajeva i Grin tim iz Novog Grada dok su, što se tiče Berlinske konvencije, uz institucije sa svih nivoa vlasti i fakulteti iz Bihaća i Banjaluke.

– Nastavljamo dalje koristeći sve mogućnosti iz potpisanih međunarodnih konvencija. Kad iscrpimo sve i dobijemo određene odgovore, razmotrićemo i druge opcije o kojima već diskutujemo i sa međunarodnom ekspertskom pravnom kućom Labord kako postupati dalje jer je evidentno da Hrvatska krši međunarodne sporazume kao što je evidentno da već izvodi određene radove na Trgovskoj gori. Ne bih sada o pojedinostima – naglasio je Bojić.

Cilj je obustava radova na Trgovskoj gori
Vidljivo je, ipak, da Hrvatska sada, što se vidi iz poruka nakon Ženeve, kao poziva bh. stranu da bude informisana o aktivnostima koje sprovode.

– To znači da mijenjaju pristup, ali ne znači da mi treba da prestanemo sa naših aktivnostima. Ništa ih ne vjerujemo. Svjesni smo činjenice da neće odustati tako da preduzimamo sve potrebne mjere kako bi mogli da dođemo do cilja. Prvi je da Hrvatskoj bude izrečena privremena mjera da obustavi sve radove na Trgovskoj gori, a sve ostalo ćemo vidjeti kasnije kada vidimo i rezultate koje će moći da ponudi ne samo nama, nego i međunarodnoj javnosti u vezi sa istraživanjima. Mi rezultate imamo i znamo da po njima ta lokacija nije prihvatljiva za izgradnju bilo koje vrste otpada niti za to odlaganje. Radimo organizovano i smišljeno – zaključio je Bojić.

Istraživanja s ove strane Une pokazuju da bi objekat na Trgovskoj gori imao daleko veći uticaj na Srpsku i FBiH nego na Hrvatsku.

Pravna pomoć
Domaćim ekspertima i pravnicima u borbi protiv namjera Hrvatske da uz samu granicu sa BiH odlaže taj otpad pomaže i pravna kuća iz Francuske. Ipak Hrvatska je sve bliže cilju da “Čerkezovac” preuredi u skladište za radioaktivni otpad iz NE, što je nedavno otvoreno potvrdio i hrvatski član uprave elektrane riječima da će Slovenija polovinu otpada odlagati u Vrbini, uz samu elektranu, a Hrvatska na Trgovskoj gori do 2028.