Dnevni red sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, koja je počela danas, dopunjen je prijedlogom Rezolucije o zatvaranju OHR-a na prijedlog predsjednika republičkog parlamenta Nenada Stevandića, a u tom aktu je navedeno da je moguća blokada u institucijama vlasti ukoliko i novi visoki predstavnik u BiH bude imao na raspolaganju takozvana „bonska ovlašćenja“.

Podsjećajući da je Kristijana Šmita za visokog predstavnika nominovala njemačka vlada 2021. te da nije postojala saglasnost Savjeta bezbjednosti na to imenovanje je, kako je navedeno, prvi razlog protivljenja Srpske visokom predstavniku, a drugi razlog je upotreba takozvanih Bonskih ovlašćenja.

Opcije
Imajući u vidu da je Šmit donio odluku da okonča svoju službu u BiH, što je potvrđeno iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) 11. maja, sadašnje stanje otvara dvije opcije.

– Prva je imenovanje novog visokog predstavnika, a druga je zatvaranje OHR-a. Za Republiku Srpsku je najbolja opcija zatvaranje Kancelarije. Prelazno kompromisno rješenje bi moglo biti opstanak Kancelarije bez tzv. Bonskih ovlšćenja uz jasno ograničenje trajanja mandata i garanciju da je to posljednji visoki predstavnik. U svakom slučaju, vojna misija Altea treba da ostane – piše u informaciji.

Da bi ojačali pregovaračku poziciju Srpske u budućim razgovorima u vezi sa sudbinom OHR-a, Narodna skupština Republike Srpske treba da, kako je navedeno, razmotri stavove u vezi sa podrškom zatvaranju Kancelarije i da ju zajedno pruže pozicija i opozicija.

– Bitno je da međunarodna zajednica dobije jedinstven stav iz Srpske o ovom pitanju – piše u informaciji.

Sredstva borbe
Ako se imenuje novi visoki predstavnik sa tzv. bonskim ovlašćenjima, zna se šta bi moglo uslijediti.

– Treba jasno naglasiti da će Srpska koristiti sva pravna i politička sredstva borbe, koja uključuju otežavanje konstituisanja institucija BiH poslije izbora u oktobru, povlačenje predstavnika iz Parlamentarne skupštine BiH, Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH. Zašto bi naši predstavnici učestovali u formiranju i radu institucija BiH ako postoji neko ko će to raditi umjesto njih. Ovakav način borbe za pozicije Republike Srpske je demokratski, legitiman i ne predstavlja krivično djelo – piše u dokumentu koji je objavljen na sajtu Narodne skupštine.

Tekst Deklaracije
U prijedlogu Deklaracije o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH piše da Narodna skupština naglašava da su demokratski izabrane institucije jedini legitimni nosioci vlasti u Republici Srpskoj i BiH i da je dalji opstanak OHR-a direktno u suprotnosti sa suverenitetom BiH i njenim težnjama za članstvo u Evropskoj uniji.

– Odbacujemo svaku formu stranog intervencionizma koji podsjeća na zastarjele metode kolonijalne uprave gdje se odluke donose izvan demokratskih institucija i volje građana. Smatramo da je upotreba takozvanih Bonskih ovlašćenja pravno neutemeljena i da intervenisanje u ustave entiteta, nametanje zakona ili smjena izabranih funkcionera od neizabranog stranca predstavlja grubo kršenje demokratskog principa suvereniteta naroda, Aneksa četiri i Aneksa deset Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, ustava entiteta, ljudskih prava i međunarodnog prava – navedeno je u tekstu prijedloga Deklaracije.

Srpska poziva nadležne institucije da stave van snage sve odluke takozvanog visokog predstavnika Kristijana Šmita i bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka i da otpočnu proces vraćanja svih neustavno oduzetih nadležnosti entitetima u BiH.

– NSRS izražava oštar protest protiv imenovanja novog visokog predstavnika, te pozivamo Savjet za implementaciju mira i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija da hitno pristupe donošenju odluke o konačnom zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH čije prisustvo je postalo prepreka unutrašnjem dijalogu i stabilnosti – piše u jednom od zaključaka dok se dalje ističe da Srpska zadržava pravo da koristiti sva pravna i politička sredstva borbe u zaštiti svojih interesa i ustavne pozicije u BiH ukoliko i Šmitov nasljednik bude imao „bonska ovlašćenja“.

Poslije 30 godina intervencionizma, ukazano je, došlo je vrijeme da BiH sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastitu budućnost.