Oružje uvijek nađe svoj put, poput vode. Ovako vojni analitičari opisuju sve izraženije strahove evropskih bezbjednosnih službi da bi okončanje rata u Ukrajini moglo otvoriti novi bezbjednosni izazov za Evropu – rast ilegalne trgovine oružjem.

  • Evropske bezbjednosne službe strahuju da bi nakon završetka rata u Ukrajini moglo doći do porasta ilegalne trgovine oružjem u Evropi.
  • Zamjenik direktora Fronteksa Lars Gerdes upozorio je da postoji „visok i realan rizik“ da ukrajinsko oružje završi na evropskom crnom tržištu.
  • Kao mogući scenario navodi se situacija slična nakon raspada Jugoslavije, kada je oružje sa ratišta godinama dospijevalo u kriminalne mreže širom Evrope.
  • Ruski izvori tvrde da postoji rizik da zapadno oružje iz Ukrajine preko Balkana i Istočne Evrope bude prokrijumčareno ka EU, Africi i Bliskom istoku.
  • Evropol procjenjuje da bi u Ukrajini nakon rata mogle ostati velike količine oružja, municije i eksploziva, što predstavlja bezbjednosni rizik.
  • Tokom 2025. godine u Evropi su razbijene više mreža trgovine oružjem povezanih sa kriminalnim grupama u zapadnoj Evropi.

Na moguće posljedice nedavno je upozorio i zamjenik direktora evropske agencije za zaštitu granica Fronteks Lars Gerdes, koji je naveo da postoji “visok i realan rizik” da bi oružje iz Ukrajine, u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma sa Rusijom, moglo završiti na evropskom crnom tržištu. Prema njegovim riječima, Evropa bi se mogla suočiti sa scenarijem sličnim onom nakon raspada Jugoslavije, kada su velike količine oružja sa ratišta godinama cirkulisale kroz kriminalne mreže širom kontinenta.

Nakon ratova devedesetih, na prostoru bivše Jugoslavije ostale su ogromne količine oružja – od automatskih pušaka i snajpera do mina i eksploziva. Veliki dio tog arsenala završio je u rukama organizovanih kriminalnih grupa koje su vremenom izgradile stabilne švercerske kanale ka zapadnoj Evropi. Ti kanali postali su dio šire kriminalne infrastrukture. Oružje sa Balkana godinama je korišćeno u obračunima mafijaških klanova u Italiji, Holandiji i Belgiji, ali i u pojedinim terorističkim napadima. Jedan od najpoznatijih primjera jeste slučaj Pariza 2015. godine, kada je utvrđeno da su napadači koristili puške proizvedene u bivšoj Jugoslaviji.
Sa druge strane, ruski mediji i zvaničnici već duže vrijeme tvrde da postoji rizik da zapadno oružje isporučeno Ukrajini završi na crnom tržištu. Prema tim navodima, dio naoružanja mogao bi se preko kriminalnih kanala u Istočnoj Evropi i na Balkanu dalje distribuisati ka Evropskoj uniji, Africi i Bliskom istoku.

Ruske novinske agencije, uključujući “Izvestiju”, pisale su da su Moldavija, Rumunija, Bugarska i Albanija potencijalne tranzitne tačke za šverc oružja iz Ukrajine, dok se dio izvora u ruskim bezbjednosnim strukturama poziva na pojačano prisustvo organizovanog kriminala u tim lancima.
Dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu u Banjaluci Slobodan Župljanin ocjenjuje da je scenario širenja ukrajinskog oružja realan, jer već postoje razvijeni ilegalni kanali.

– Od početka rata u Ukrajini bezbjednosne službe upozoravaju na postojanje kanala za krijumčarenje oružja koje dolazi sa Zapada – kaže Župljanin.

On dodaje da postoji realna opasnost da dio tog naoružanja završi na Balkanu, ali i da je moguće da je dio tog oružja već stigao u region, uključujući Kosovo i BiH, i da se nalazi u rukama raznih kriminalnih i terorističkih struktura.

– Na prostoru Balkana postoji veći broj terorističkih grupa, uključujući i takozvane “spavače”. U BiH decenijama djeluju i ideološki ekstremne strukture poput Muslimanskog bratstva, koje su u pojedinim državama označene kao velika bezbjednosna prijetnja. Naše agencije trebalo bi mnogo ozbiljnije da se pozabave ovim pitanjem – navodi Župljanin.

Bezbjednosne procjene Evropola ukazuju da bi nakon rata u Ukrajini mogle ostati velike količine oružja, municije i eksploziva, uz veliki broj ljudi bez ekonomske perspektive. Ta kombinacija predstavlja istu matricu koja je nakon balkanskih ratova stvorila uslove za ekspanziju kriminalnih mreža. Dodatni rizik predstavlja i ogromna količina modernog zapadnog naoružanja koja je tokom rata isporučena Ukrajini.

Evropol je još 2022. upozoravao na mogućnost da dio tog oružja završi na crnom tržištu, iako do sada nije potvrđen masovni šverc. Tokom 2025. godine evropske službe razbile su više mreža trgovine oružjem koje su snabdijevale kriminalne grupe u Francuskoj i zapadnoj Evropi.

Istovremeno, ukrajinske vlasti su više puta prijavljivale slučajeve prodaje takozvanog trofejnog oružja sa fronta. U jednoj od operacija uhapšeno je 17 osoba koje su pokušale da prodaju automatsko oružje, mine i eksploziv. Prema ocjenama pojedinih analitičara, Evropa se, stoga, ne priprema samo za kraj rata u Ukrajini, već i za posljedice koje bi mogle trajati duže od samog sukoba, jer sve češće se otvara pitanje da li će mir značiti stabilizaciju ili početak nove faze nestabilnosti.

PROJEKAT “TRIDENT”

Pojedine države Evropske unije već jačaju kontrole svojih granica. Poljska je pokrenula projekat “Trident”, koji uključuje savremene sisteme za detekciju oružja, dronove za nadzor i dodatnu obuku graničnih službi. Posebna pažnja usmjerena je na istočne granice EU – prema Ukrajini, odnosno ka Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumuniji.