Da pojedinci i dalje pokušavaju mimo propisa doći do novca od podsticaja potvrđuje podatak da je lani naložen povrat čak 325.644 KM, što je znatno više u odnosu na godinu ranije, zbog čega poljoprivrednici zahtijevaju još rigoroznije kazne i stavljanje neodgovornih korisnika na višegodišnje “crne liste”.

  • Lani naložen povrat 325.644 KM zbog zloupotreba podsticaja, znatno više nego godinu ranije
  • Izvršeno 629 kontrola, u 23 slučaja utvrđene nepravilnosti
  • Kontrolisano više od 10,1 milion KM podsticaja
  • Godinu ranije: 656 kontrola, 29 nepravilnosti, povrat 130.388 KM
  • Najčešće zloupotrebe: nenamjensko trošenje i netačni podaci
  • Poljoprivrednici traže strože kazne i „crne liste“ (zabrana podsticaja 2–5 godina)
  • Cilj – zaštita onih koji sredstva koriste zakonito
  • Agencija: nepravilnosti čine oko 3,2% kontrolisanih sredstava
  • Kontrole uključuju eT farm sistem, terenske i naknadne provjere
  • Kazne: povrat novca u roku od 30 dana + kamata i zabrana podsticaja najmanje dvije godine
  • Institucije tvrde da većina korisnika radi u skladu sa propisima

Rast nepravilnosti i povrata sredstava

Poljoprivredna inspekcija Republike Srpske u prošloj godini izvršila je 629 kontrola korištenja podsticajnih sredstava, od čega je 606 bilo uredno, dok su u 23 slučaja utvrđene nepravilnosti, zbog čega je naložen povrat 325.644 KM.

Kontrolama je obuhvaćeno više od 10,1 milion maraka podsticaja, a nepravilnosti su se uglavnom odnosile na nenamjensko trošenje sredstava i ostvarivanje prava na osnovu netačnih podataka.

Sličan trend zabilježen je i godinu ranije, kada je, kako su istakli u Inspektoratu, sprovedeno 656 kontrola u okviru kojih je obuhvaćeno više od 30,5 miliona KM podsticaja. Tada je, prema njihovim navodima, utvrđeno 29 nepravilnosti, a naložen povrat iznosio je 130.388 KM. Nadležni ističu da ovi podaci pokazuju da je većina korisnika sredstva koristila u skladu sa propisima, ali i da kontrolni mehanizmi ostaju ključni za sprečavanje zloupotreba i očuvanje pravičnosti sistema.

Zahtjevi poljoprivrednika za strožim sankcijama

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković ističe da ova organizacija godinama insistira na strožoj kontroli utroška podsticaja.

– Uvijek smo se zalagali za transparentan utrošak sredstava i strožu kontrolu, upravo da bismo zaštitili čestite domaćine koji uredno podnose zahtjeve i sredstva koriste namjenski za razvoj proizvodnje – kazao je Marinković.

Prema njegovim riječima, neophodno je da, osim povrata novca, budu uvedene i dodatne sankcije za one koji zloupotrebljavaju podsticaje.

– Trebalo bi uvesti mjere zabrane apliciranja na podsticaje u periodu od dvije do pet godina, u zavisnosti od težine prekršaja. Nedopustivo je da neodgovorni pojedinci bacaju sjenku na rad većine i ugrožavaju fer raspodjelu sredstava – naglasio je Marinković.

Kontrolni mehanizmi i stav institucija

Iz Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske navode da podaci pokazuju da je broj nepravilnosti relativno mali u odnosu na ukupan obim isplaćenih sredstava.

Vršilac dužnosti direktora Agencije Aleksandar Trninić ističe da je u 2024. godini, u okviru kontrolisanih 10,1 milion KM, naložen povrat od oko 325.000 KM, što iznosi 3,2 odsto.

– Ovi podaci ukazuju na to da su zloupotrebe svedene na minimum, zahvaljujući propisima i sistemu kontrola – kazao je Trninić.

On je pojasnio da se kontrola vrši kroz više mehanizama, uključujući “eT farm” sistem za praćenje sjetvenih površina, terenske kontrole prije isplate, kao i naknadne provjere namjenskog utroška sredstava.

– Kod utvrđenih nepravilnosti korisnici su dužni da vrate sredstva u roku od 30 dana, uz zateznu kamatu, a dodjeljuje im se i pasivan status, što znači zabranu korištenja podsticaja najmanje dvije godine – naveo je Trninić.

Govoreći o balansu između brzine isplate i kontrole, on je naglasio da svi koji ispunjavaju uslove dobijaju podsticaje, te da mali broj nepravilnosti ne utiče na prava većine proizvođača.

Interesovanje

Kada je riječ ovogodišnjem javnom pozivu za kapitalne investicije, koji je trajao do 6. maja, u Agenciji navode da je interesovanje bilo veliko. Do kraja aprila pristigle su 1.834 prijave, čija vrijednost rezervisanih sredstava iznosi 33 miliona KM, od čega se najviše odnosilo na mehanizaciju. Istovremeno, značajan broj poljoprivrednika ulaže u stočarstvo, preradu i skladištenje, kao i sisteme za navodnjavanje, dok oko sedam odsto prijavljenih čine novi korisnici podsticaja.