Opšti izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za oktobar 2026. godine, sve su neizvjesniji. Kašnjenja u tenderskoj proceduri za nabavku novih izbornih tehnologija, žalbeni procesi i nerješena pravna pitanja doveli su do situacije u kojoj se ozbiljno razgovara o potencijalnom odgađanju glasanja.

Trka s vremenom

Izborni zakon BiH propisuje da CIK mora raspisati izbore najmanje 150 dana prije njihovog održavanja, što znači da je kao krajnji rok za raspisivanje određen 4. maj ove godine. Međutim, tenderska procedura za nabavku opreme još uvijek nije okončana.

CIK je, najpre zbog nedostatka novca, a zatim i zbog drugih ograničenja, zakasnio s raspisivanjem tendera. Raspisan je tek sredinom novembra, a ponude su, umjesto u decembru, otvorene tek početkom februara zbog žalbi.

Sporna odluka o Smartmaticu

Komisija koja je provodila tender kao “najpovoljnijeg” ponuđača izabrala je sarajevsku kompaniju “Smartmatic” sa ponudom od 74 miliona KM, iako ta kompanija nije ponudila najnižu cijenu. Zbog tog izbora banjalučka kompanija “Planet Soft”, čija ponuda je iznosila 57 miliona KM, uputila je žalbu 30. marta.

Sada CIK i Kancelarija za razmatranje žalbi imaju nešto više od mjesec dana da odluče po toj žalbi — što se, prema svim dosadašnjim iskustvima s višemilionskim ugovorima, čini praktično neizvodivim u zadanom roku.

Politika podijeljena, a sat otkucava

O potencijalnom odgađanju sve glasnije se govori i u javnosti. Igor Crnadak, šef Kluba poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini RS, rekao je da bi, u slučaju da “fali nekoliko mjeseci da se sve stavi u funkciju”, bilo bolje sačekati i odgoditi izbore, naglašavajući da su prijevremeni predsjednički izbori u RS pokazali da su “izbori bez novih tehnologija besmisleni”.

S druge strane, u HDZ-u kažu da o odgađanju nisu razmišljali i da im je ključan integritet izbornog procesa.

Nerješena pravna pitanja

Osim tenderskih problema, postoje i dublja strukturalna pitanja. Izbornim zakonom BiH i dalje je propisano ručno brojanje glasova, bez ikakvih odredbi o novim tehnologijama. CIK je još u oktobru prošle godine uputio prijedlog izmjena zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, ali se na to niko nije osvrnuo.

Postoje i tehničke dileme — primjerice, glasački listić za Skupštinu Kantona Sarajevo na kojem se nalazi nekoliko stotina imena nemoguće je skenirati klasičnim skenerima. Uređaj koji bi bio napravljen za sadašnji format listića morao bi biti ogroman, ili bi listić formata A4 morao biti dugačak čak metar.

Šta kažu izvori iz CIK-a?

Izvor blizak CIK-u za medije je rekao: “Ne bi bilo prvi put da se izbori prolongiraju. I ranije je bilo takvih slučajeva, ali to se još uvijek ne zna. Sada ostaje da se samo čeka šta će se odlučiti po žalbama.” Na pitanje da li je moguće raspisati izbore i prije okončanja tenderskog postupka, isti izvor nije mogao dati odgovor.

Šta dalje?

Situacija je jasna — 4. maj je de facto posljednji rok za raspisivanje izbora, a tendеrska procedura i žalbeni procesi daleko su od završetka. Jedino što bi moglo ubrzati cijeli proces je intervencija OHR-a, ali je pitanje koliko je OHR spreman ponovo djelovati.

Građani BiH za sada mogu samo čekati i nadati se da će državne institucije naći izlaz iz začaranog kruga kašnjenja, žalbi i pravnih praznina — i to u rekordnom roku.