Određeni infrastrukturni projekti u FBiH, s posebnim akcentom na južnu gasnu interkonekciju i posljednje poruke iz političkih partija sa sjedištem u tom dijelu BiH navode na to da bi ponovo mogla biti oživljena priča o takozvanoj državnoj imovini što je tema koja je, kako je i juče ponovljeno, za Srpsku zatvorena još u Dejtonu.

U prilog navode i činjenicu da je u Brčkom problem imovine riješen tako što je ona postala vlasništvo distrikta, dok bošnjački političari žele da pitanje imovine stave u okvir “državnog vlasništva”.

U jednom momentu se čak i spekulisalo da će Kristijan Šmit, koji se nalazi u fotelji visokog predstavnika, a kojeg Srpska ne priznaje jer nije izabran u skladu sa procedurama u UN, nametnuti zakon o državnoj imovini, ali do toga nije došlo.

Ipak, pri OHR-u se formirala određena komisija koja se bavila time, dok je i Šmit svojevremeno pozvao Parlamentarnu skupštinu BiH da uz njihovu pomoć radi na donošenju “državnog zakona kojim će se regulisati pitanje državne imovine”, naglasivši da je neprihvatljivo da investicije u BiH ne mogu biti u punom smislu izvedene jer nema sprovođenja odluka Ustavnog suda BiH i odgovarajućeg zakonodavstva.

Posljednji pokušaj bošnjačkih političara da u Sarajevu bude usvojen zakon o tzv. državnoj imovini propao je početkom godine. Tu temu u život su prije nekoliko dana vratili SDP i SDA, dva politička protivnika u FBiH u ovom mandatu, zajedničkom izjavom da je BiH jedini titular imovine na njenoj teritoriji te da se upravljanje, korištenje i raspolaganje imovinom može urediti isključivo zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština BiH, uz obavezno poštovanje Ustava i odluka Ustavnog suda BiH.

  • Varnice

Političke varnice je u ponedjeljak dodatno raspirio prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović na sjednice stranačkog Predsjedništva, izjavom da je zabrana

raspolaganja državnom imovinom “prepreka investicijama” u BiH i da se eventualnim izmjenama treba zaštititi interes zemlje.

Pojavile su se i tvrdnje da i zemlje Kvinte (SAD, UK, Njemačka, Francuska i Italija) rade na pronalaženju trajnog rješenja kroz mogući non-pejper. Na to je Čović izjavio da nije upoznat s tim dokumentom, ali da je imao jasnu komunikaciju da pitanje južne gasne interkonekcije i državne imovine treba biti povezano.

– Mislim da imamo usklađene stavove s SDA i SDP-om oko toga, zaštiti interese države, a omogućiti funkcionisanje svih nivoa vlasti. Ne bih smio spekulisati oko dokumenta koji je neko pripremio. Moja molba je bila da se posao južne gasne interkonekcije i državne imovine radi simultano, jer je očigledno prepreka investicijama u cijeloj BiH – rekao je Čović koji je i početkom godine iznio i ideju da treba izvršiti pritisak na visokog predstavnika da povuče svoju raniju odluku kojom je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom.

  • Isti stav

U Srpskoj je i ovaj put potvrđeno da republička vlast i opozicija, uprkos svim razlikama, imaju isti stav kada je u pitanju imovina u BiH. Ona je, kako tvrde, vlasništvo entiteta, pozivajući se, između ostalog, i na aneks dva Dejtonskog mirovnog sporazuma koji govori o liniji razgraničenja između Republike Srpske i FBiH – dva entiteta koji čine državnu zajednicu BiH.

Na navode SDP-a i SDA reagovao je juče i lider SNSD-a Milorad Dodik koji je potvrdio da Republika Srpska ostane na istom kursu.

– U BiH ne postoji termin “državna imovina”. Postoji imovina Republike Srpske, Federacije BiH i Brčko distrikta. Samo da se poštuje to rješenje ne bismo imali nikakav problem. Sva javna dobra pripadaju Republici Srpskoj i tako će i ostati. Srpska nema namjeru da tu bilo šta popušta ili daje – istakao je Dodik i dodao da se Bošnjaci uvijek ujedine kada hoće da naprave neku smicalicu za Srpsku.

Na društvenim mrežama se oglasio šef Kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Ognjen Bodiroga, riječima da Srpska nema pravo niti smije dati imovinu bilo kome, a pozivajući se i na stavove eminentnih stručnjaka iz ustavnog prava.

  • Dopunjena zabrana

Kristijan Šmit je 2022. nametnuo izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja tzv. državnom imovinom. Šmit je proširio zabranu te definisao da će sva nepokretna imovina na teritoriji BiH, uključujući poljoprivredno zemljište, rijeke, šume i ostalo, biti u vlasništvu države, dok se ne postigne dogovor u Parlamentarnoj skupštini BiH, a po osnovu ranijih odluka Ustavnog suda BiH.