Britanski parlament zvanično je odobrio zakon kojim se ukidaju preostala nasljedna mjesta u Domu lordova. Ovim činom stavljena je tačka na vijekovima star sistem aristokratskih privilegija u gornjem domu parlamenta, javlja Rojters.

Dom lordova je u utorak uveče usvojio Zakon o nasljednim mjestima, čime je ispunjeno ključno predizborno obećanje laburističke vlade premijera Kira Starmera. Ovim se završava proces modernizacije koji je započet još prije 25 godina.

Anđela Smit, predsjednica gornjeg doma, izjavila je da lordovi imaju “vitalnu ulogu” u britanskom parlamentu, ali je naglasila ključnu promjenu principa:

“Niko ne bi trebalo da sjedi u Domu na osnovu naslijeđene titule. Ovo je prvi veliki korak ka reformi, a slijede i nove promjene, uključujući i pravila o penzionisanju.”

Šta se konkretno mijenja?

Do ove odluke, u gornjem domu je sjedilo i glasalo 92 nasljedna plemića. Taj broj je bio rezultat kompromisa iz 1999. godine, kada je tadašnji premijer Toni Bler uklonio više od 600 aristokrata iz parlamenta.

Novi sistem predviđa:

  • Ukidanje prava po rođenju:Plemićka titula više nije ulaznica za parlament.
  • Izuzetak za odabrane:Oko 15 konzervativnih nasljednih plemića moglo bi dobitidoživotna zvanja, ali isključivo na osnovu nominacije matične stranke.
  • Fokus na imenovanja:Članstvo će se u budućnosti bazirati na zaslugama i imenovanjima, a ne na porodičnom stablu.

Struktura modernog Doma lordova

Dom lordova trenutno broji oko 800 članova. Većinu čine “doživotni vršnjaci” (life peers) koje imenuje kralj na prijedlog premijera, političkih partija ili nezavisnih komisija. Uz njih, tu su i biskupi Engleske crkve, dok su nasljedni plemići do sada bili jedina grupa koja je tu boravila po pravu rođenja.

Ova reforma predstavlja najznačajniju ustavnu promjenu u Velikoj Britaniji u posljednjih nekoliko decenija, usmjeravajući državu ka modernijem i demokratičnijem parlamentarnom sistemu.