Srpska je u dosta složenim unutrašnjim i geopolitičkim uslovima uspjela da napravi zapažen iskorak na međunarodnom planu, o čemu svjedoče brojni sastanci republičkih zvaničnika sa svjetskim moćnicima i njihovim bliskim saradnicima, a na pomolu je osnivanje posebne kancelarije s ciljem njenog boljeg i bržeg pozicioniranja na listi partnera.

Najviši zvaničnici Republike Srpske, počevši od predsjednika i srpskog člana Predsjedništva BiH, pojačali su diplomatsku ofanzivu na spoljnom planu prvenstveno s ciljem odbrane dejtonskog Ustava BiH, ali i jačanja te uspostavljanja dobrih političkih i ekonomskih odnosa širom svijeta.

Razgovori na svjetskim adresama su intenzivirani nakon određenih poteza na domaćoj političkoj sceni u jeku jedne od najvećih postdejtonskih kriza u BiH te skidanja funkcionera Srpske sa američke crne liste.

Posebnu pažnju plijene razgovori sa predstavnicima političkih sistema SAD, Rusije, Izraela i Mađarske, kao jedne članice EU, a pojedinci su stava da Srpska, u teškim političkim uslovima kriza i turbulencija u BiH, radi za sebe dobar posao, koristeći sve mehanizme koje ima i koji su dozvoljeni na međunarodnoj sceni.

Da ostaje na pravcu pokazuju odluka Vlade Republike Srpske. Na poslednjoj sjednici je, naime, usvojena Uredba o osnivanju kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske kao služba Vlade sa jasnim nadležnostima kao i organizacijom.

Cilj
Cilj osnivanja kancelarije je, kako je tada rečeno, unapređenje međunarodne saradnje Srpske sa državama, regijama kao i međunarodnim organizacijama radi zaštite njenih političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih interesa, te koordinacija republičkih organa i institucija na polju međunarodne saradnje, u skladu sa Ustavom Republike Srpske. Nadležni, među kojima su ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju Zlatan Klokić, tokom sjednice su poručili da je razlog osnivanja unapređenje saradnje i zaštita interesa Srpske te potvrdili da će i na ovaj način biti definisane dugoročne strategije razvoja i jačanja.

Magistar međunarodnih odnosa i ekonomske diplomatije Lučiano Kaluža za „Glas“ ističe da se pokazala potreba za osnivanjem kancelarije.

– Treba nam institucionalni okvir koji će objediniti sve što se radi na polju međunarodne saradnje – rekao je Kaluža koji je bio generalni konzulat BiH u Njemačkoj.

Preduslov za realizaciju određenih politika su vizije.
– Morate da imate strateški plan na osnovu kojeg želite da dođete do cilja. Predsjednik Srpske u tom vrijeme je imao stratešku viziju da relakcira odnose, prvenstveno sa SAD, te su tako i republički kapaciteti stavljeni na raspolaganje svima koji se bave međunarodnim odnosima i saradnje. I to ne na uštrb saradnje sa drugima, već pojačavajući i saradnju sa, na primjer, Rusijom, Mađarskom u isto vrijeme – smatra Kaluža.

Srpska je, tvrdi, zauzela pravac zastupanja pozitivnih politika.

– Sve što se sad dešava unutar Republike Srpske i aktivnosti su posljedica mnogo ranije postavljenih preduslova da bi se došlo u poziciju da Srpska bude ravnopravan partner u međunarodnim odnosima – istakao je Kaluža.

Saglasan je sa pojedinim ocjenama da je Srpska pokazala veću diplomatsku snagu nego nivo BiH.

– Jasno je da Srpska ne radi protiv, nego radi za i to se vidi. Institucije BiH i FBiH nemaju viziju, već planove svode na predstavljanje realnosti kao da još 1993. Mnogi od njih nisu izašli iz hodnika devedesetih godina i ne vide da se svijet promjenio. Srpska radi drugačije i taj afirmativni pristup i prikaz Srpske kao partnera u energetskim i drugim projektima te globalnim tokovima je prepoznat i od SAD-a i drugih zemalja – zaključio je Kaluža.

Univerzitetski profesor i stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da je ovakva kancelarija odavno trebalo da postoji u Srpskoj.

– Treba institucionalizovati međunarodne odnose i spoljnu politiku jer je Republika Srpska državnopravni entitet koji ima pravo, mogućnost i potrebu da ima institucionalizovanu međunarodnu saradnju, iako ne treba osporavati ono što je dato BiH kroz Dejtonskim mirovni sporazum – rekao je Šolaja za “Glas”.

U svijetu, dodao je, postoje regije pa i gradovi koji imaju slične okvire za saradnju sa drugima.

– Više primjedbi stiže iz Sarajeva jer se, kao, narušava ta funkcija BiH, iako i Dejton u tome nije potpuno jasan jer spoljna politika može da bude shvaćena na širok način. Kancelarija bi trebalo, u suštini, da unaprijedi ekonomske veze. Ovo je samo institucionalizacija onoga što se već radi – poručio je Šolaja.

Predstavništva
Republika Srpska ima uspostavljenu mrežu svojih predstavništava koja se nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Belgiji, Njemačkoj, SAD-u, Izraelu. Zadatak im je da, kako je nedavno poručio resorni ministar Zlatan Klokić, rade na

promociji Republike Srpske, njenih potencijala i mogućnosti za saradnju.

Jedno od poslednjih predstavništva je osnovano u Francuskoj i aktivno je od kraja prošle godine dok u Kini još nije zaživjelo.