Imajući u vidu da se Republika Srpska nalazi na samom pragu požarne sezone, te da projektovani klimatski modeli za tekuću godinu ukazuju na značajno povećan rizik od nastanka požara na otvorenom prostoru, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske pokrenulo je medijsku kampanju podizanja javne svijesti o opasnostima od požara.

Kampanja se realizuje u okviru programa „Upravljanje požarima otvorenog prostora na području Zapadnog Balkana“ (LFMWB Programme), uz finansijsku podršku Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, dok je Ministarstvo partner za teritoriju Republike Srpske.

Prevencija – najjače oružje

Cilj kampanje jeste da se građani podsjete da je prevencija najjače i najefikasnije oružje u borbi protiv sve učestalijih i razornijih požara na otvorenom prostoru. Nadležni poručuju da je odgovorno ponašanje i pravovremena reakcija ključ zaštite ljudi, imovine i prirodnih resursa.

Podaci iz zvaničnih evidencija pokazuju da posljedice požara u protekle dvije decenije nisu zanemarljive. U periodu od 2000. do 2022. godine opožareno je 244.923 hektara, od čega 139.722 hektara šuma i šumskog zemljišta. Prosječno svake godine požari zahvate oko 6.000 hektara, uz približno 156 incidenata godišnje.

Najugroženije područje je istočna Hercegovina – Trebinje, Bileća, Ljubinje, Berkovići, Gacko, Nevesinje i Istočni Mostar – gdje je registrovano čak 81 odsto ukupne opožarene površine.

Ljudski faktor i klimatske promjene

Iako klimatske promjene dodatno povećavaju rizik – kroz dugotrajne sušne periode, visoke temperature i ekstremne vremenske uslove – nadležni ističu da je ljudski faktor i dalje najčešći uzrok izbijanja požara.

Nepropisno paljenje korova i žetvenih ostataka, spaljivanje otpada na neuređenim deponijama, nepažnja tokom boravka u prirodi, ali i namjerno izazivanje požara, stoje iza velikog broja slučajeva. Poseban problem predstavlja zapušteno poljoprivredno zemljište u ruralnim predjelima, gdje se akumulira velika količina lako zapaljivog materijala.

U uslovima povišenih temperatura i jakog vjetra dovoljna je jedna iskra da se požar proširi na velike površine.

Milionske štete i dugoročne posljedice

Ekonomska šteta u periodu od 2000. do 2022. godine premašuje 32,8 miliona konvertibilnih maraka direktnih gubitaka, uz dodatnih gotovo 1,9 miliona maraka troškova gašenja.

Međutim, posljedice su daleko kompleksnije – degradacija šuma, gubitak biodiverziteta, pojačana erozija tla, narušavanje pejzaža, ugrožavanje turističkih potencijala i zagađenje vazduha koje direktno utiče na zdravlje stanovništva.

Iz Ministarstva upozoravaju da su sezone požara posljednjih godina sve duže, a požari sve češći i opasniji, te da je neophodna pojačana pripravnost svih subjekata u sistemu zaštite i spasavanja.

Posebno se naglašava obaveza Javno preduzeće Šume Republike Srpske da tokom trajanja požarne sezone ojača operativne kapacitete kroz unapređenje sistema osmatranja i blagovremene dojave, povećanje pripravnosti ljudstva i mehanizacije, te intenzivniju saradnju sa vatrogasno-spasilačkim službama i lokalnim zajednicama.

Apel građanima

Sistem zaštite od požara u Republici Srpskoj oslanja se na saradnju civilne zaštite, vatrogasnih društava, šumarskih preduzeća, policije i Helikopterskog servisa. Ipak, bez odgovornog ponašanja građana nijedan sistem ne može biti u potpunosti efikasan.

Građanima se upućuju jasne preporuke:

  • Ne paliti vatru na otvorenom prostoru, naročito tokom sušnih i vjetrovitih dana.

  • Održavati zaštitni pojas oko stambenih i pomoćnih objekata uklanjanjem suvog rastinja i grana.

  • Ne spaljivati korov, žetvene ostatke i otpad bez prethodne najave i odobrenja nadležnih službi.

  • Ne bacati neugašene opuške i staklenu ambalažu u prirodu.

  • U šumi i na izletištima koristiti isključivo uređena ložišta, ako su dozvoljena, te vatru u potpunosti ugasiti prije odlaska.

  • U slučaju uočavanja požara odmah obavijestiti vatrogasce na broj 123 ili policiju na 122, kao i nadležnu službu civilne zaštite.

U okviru Programa upravljanja požarima poseban akcenat stavljen je na prevenciju, rano otkrivanje, jačanje lokalnih kapaciteta i primjenu savremenih tehnologija poput satelitskog nadzora i geoinformacionih sistema. Stručnjaci naglašavaju da jedan uloženi euro u prevenciju može imati višestruko veći efekat od sredstava utrošenih na gašenje i sanaciju.

Na kraju, poruka kampanje je jasna: život uz rizik od požara ne znači život u strahu, već život u odgovornosti. Svaka pokošena livada, svaki očišćen šumski put i svaki informisani građanin dio su mreže sigurnosti koja štiti zajednicu.

Poruka kampanje glasi: „Spreči, reaguj. Jedan postupak mijenja sve.“
Jedan nepažljiv trenutak može izazvati katastrofu – ali jedna odgovorna odluka može je spriječiti.