Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske dr Nenad Stevandić poručio je iz Mađarske da se o Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini mora razgovarati sa njihovim legitimno izabranim predstavnicima, a ne odlučivati bez njih.

Obraćajući se u Parlamentu Mađarske na 12. Konferenciji predsjednika parlamenata Jugoistočne Evrope, na temu „Stanje proširenja u regionu Jugoistočne Evrope“, Stevandić je istakao da je današnja rasprava o proširenju Evropske unije ujedno i rasprava o principima na kojima Evropa počiva.

Na skupu su, osim predstavnika zemalja regiona, učestvovali i predsjednici parlamenata država Višegradska grupa.

Zahvalnost Mađarskoj i poruka o dosljednosti

Stevandić je zahvalio Mađarskoj na gostoprimstvu, kao i predsjedniku mađarskog parlamenta László Kövér, ali je posebno naglasio, kako je rekao, dosljednu politiku premijera Viktor Orbán.

„Želim da izrazim zahvalnost Mađarskoj i predsjedniku Laslu Keberu na gostoprimstvu, ali i da posebno istaknem dosljednu politiku premijera Viktora Orbana, koji je u više navrata jasno naglasio da je proširenje EU prema Jugoistočnoj Evropi pitanje strateške vizije, a ne kratkoročne političke taktike. Ta dosljednost u stavovima, bez obzira na pritiske i promjenjive političke okolnosti, pokazuje da se evropska politika može voditi principijelno i dugoročno“, rekao je Stevandić.

Ipak, dodao je da upravo u tome vidi jedan od ključnih problema današnjeg procesa proširenja – evropsku nedosljednost.

„Možda pravi problem nije zamor od proširenja, već zamor od nedosljednosti“, poručio je on.

Evropski put i ustavna struktura BiH

Stevandić je naglasio da proces evropskih integracija nije sporno pitanje za Republiku Srpsku, te da ona podržava evropski put BiH, ali da taj put, kako je naveo, ne može značiti ustavnu eroziju niti političku centralizaciju bez unutrašnjeg dogovora.

Podsjetio je da Evropska unija počiva na principu poštovanja nacionalnog identiteta i ustavnih struktura država članica, te da se u Ugovoru o EU jasno navodi obaveza poštovanja osnovnih političkih i ustavnih struktura.

„Ako se taj princip primjenjuje na države članice, onda mora biti poštovan i u procesu pristupanja. Zemlje se ne primaju u EU tako što im se ukidaju specifičnosti, već upravo sa svojim specifičnostima – ustavnim, kulturnim i institucionalnim“, istakao je Stevandić.

Govoreći o ustavnom uređenju, podsjetio je da je BiH specifična država sa strukturom utemeljenom na Dejtonski mirovni sporazum, te da je Republika Srpska njen ustavni entitet sa jasno definisanim nadležnostima.

Posebno je problematizovao postojanje institucije visokog predstavnika sa tzv. bonskim ovlašćenjima, koja omogućavaju nametanje zakona i direktne intervencije u zakonodavni proces.

„Postavlja se suštinsko pitanje: kako je moguće zahtijevati pune evropske standarde, a istovremeno održavati mehanizam koji odstupa od principa vladavine prava i demokratskog legitimiteta? Ako Evropa insistira na vladavini prava, onda ona mora biti univerzalna“, rekao je Stevandić.

Dijalog, ravnopravnost i stabilnost

On je poručio da Republika Srpska ostaje posvećena dijalogu, ali da dijalog podrazumijeva ravnopravnost.

„Mi ne odbijamo razgovore. Naprotiv, mi ih tražimo. Ali dijalog znači da niko nema pravo da odlučuje u ime drugih. Jugoistočna Evropa nije periferija Evrope, već njen istorijski i geopolitički dio“, naveo je Stevandić.

Upozorio je i da Evropska unija ne smije stvarati utisak podjele na zemlje „prvog“ i „drugog“ reda, već da proces proširenja mora biti zasnovan na ravnopravnosti i poštovanju specifičnosti svake države.

„Evropa se gradi na raznolikosti, a ne na uniformnosti. Gradi se na principima, a ne na izuzecima. Gradi se na dogovoru, a ne na nametanju. I zato dozvolite da zaključim jasnom porukom Evropskoj uniji: Razgovarajte sa nama. Ne odlučujte o nama bez nas“, zaključio je Stevandić.

O ekonomiji, investicijama i energetici

U drugom dijelu konferencije, Stevandić je govorio na temu „Ekonomske investicije i energetska povezanost: izazovi i mogućnosti u Jugoistočnoj Evropi“, naglasivši da stabilan region podrazumijeva konkretan razgovor o ekonomiji, investicijama i energiji.

Istakao je da BiH raspolaže značajnim energetskim potencijalima, posebno u oblasti hidroenergije, te da Republika Srpska ima kapacitete koji mogu biti dio šire regionalne energetske mreže.

„Energetska sigurnost danas nije pitanje ideologije, već održivosti. Bez stabilnog snabdijevanja energijom nema industrijskog razvoja. Bez industrijskog razvoja nema novih investicija. A bez investicija nema demografske i socijalne stabilnosti“, izjavio je Stevandić.

Dodao je da je za region od ključnog značaja diverzifikacija izvora snabdijevanja, izgradnja interkonektora i jačanje regionalne saradnje u oblasti energetike.

Govoreći o investicionom ambijentu, naglasio je da investitori ne dolaze tamo gdje postoji neizvjesnost, te da parlamenti imaju ključnu ulogu u obezbjeđivanju zakonodavne stabilnosti i pravne sigurnosti.

„U vremenu globalnih poremećaja i energetskih šokova, region Jugoistočne Evrope mora težiti većoj otpornosti. To znači više koordinacije, više zajedničkih projekata i manje administrativnih barijera“, poručio je predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.