Uprkos ekonomskoj krizi, rastu cijena i sve tanjim kućnim budžetima, stanovništvo u Republici Srpskoj ne odustaje od igara na sreću, a po tom osnovu prošle godine u budžet se slilo više od 172,6 miliona KM.

– Najveći prihod i u 2024. i u 2025. godini ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću – naveli su iz Uprave za “Glas Srpske”.

Internet klađenje u ekspanziji

U Republici Srpskoj, kako su naveli, posluje 766 kladionica, dok su registrovana čak 892 uplatna mjesta.

– Kada je riječ o automatima, evidentiran je 11.721 aparat, dok je broj elektronskih terminala dostigao 2.851. U okviru elektronskih igara na sreću posluje 1.421 uplatno mjesto, a organizuje se i devet klasičnih tombola. Internet igre takođe su dio ponude, što dodatno proširuje dostupnost klađenja i kockanja – istakli su iz Uprave.

Kako su naveli, i u 2026. godini nastavljaju sa aktivnostima koje će podrazumijevati funkcionisanje tržišta igara na sreću isključivo u zakonskim okvirima.

– To će imati pozitivne efekte po prikupljanje prihoda od naknada za priređivanje igara na sreću, a time i po budžet Republike Srpske – zaključili su iz Uprave.

Krpe rupe u kućnom budžetu

Ovi podaci ukazuju na to da su igre na sreću široko rasprostranjene i lako dostupne građanima, bez obzira na ekonomske prilike. U vremenu kada mnoge porodice pažljivo planiraju svaku marku, kockanje ostaje jedan od vidova potrošnje koji ne jenjava.

Ekonomista Zoran Pavlović smatra da građani u nedostatku prihoda sve češće u kockanju vide način da “zakrpe rupe” u kućnom budžetu.

–  Došli smo u situaciju da je bijeda koja je zavladala zbog rasta cijena, stagnacije plata i sve manje posla, dovela ljude u poziciju da žive u nadi da će klađenjem doći do novca koji im je potreban – kazao je Pavlović za “Glas”.

Primjer iz Albanije

Prema njegovim riječima, kockanje je postalo način da se pokuša nadomjestiti ono što nedostaje u kućnom budžetu, te da je kockanje poprimilo razmjere društvene pošasti.

– To je postalo nešto poput pušenja ili drogiranja, jedna vrsta zavisnosti. Ali ta okolnost je samo rezultat neperspektivnosti života u BiH, odsustva dobrih poslova i pristojnih plata – naglašava Pavlović.

Kao primjer drugačijeg pristupa, navodi iskustvo iz regiona.

– U Albaniji su zabranili kladionice. Kockanje je dozvoljeno samo u visokouslužnim hotelima. To pokazuje da država može da reaguje ako postoji volja – zaključuje Pavlović.

Borba

Iz Republičke uprave za igre na sreću naveli su da je njihov primarni zadatak snažna borba protiv ilegalnog tržišta igara na sreću.

– Takođe, želimo da podignemo  stepen odgovornog priređivanja, posebno na sprečavanju učešća maloljetnih lica u igrama na sreću, te stvaranje uslova za efikasnije prilagođavanje inovacijama koje prate evropsko i svjetsko tržište igara na sreću – pojasnili su iz Uprave.