Eparhija raško-prizrenska izrazila je najdublju zabrinutost i snažno osudila najnoviju izjavu albanskog advokata Toma Gašija, koji je otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini i istakla da je ta izjava direktan poziv na uništavanje vjerskog objekta i, kao takva, teški oblik govora mržnje i podsticanja netrpeljivosti protiv SPC.

Eparhija raško-prizrenska naglašava da Hram Hrista Spasa u Prištini, kao uredno upisano vlasništvo i osveštano bogoslužbeno mjesto Srpske Pravoslavne Crkve, mora biti zaštićen od svakog pokušaja rušenja ili oduzimanja, te da vjerske slobode njenog sveštenstva i vjernog naroda, kao i očuvanje cjelokupnog srpskog pravoslavnog nasljeđa na KiM, moraju biti nedvosmisleno i djelotvorno garantovani u pravu i praksi.

Eparhija je uputila snažan apel institucijama u Prištini, profesionalnim advokatskim udruženjima, organizacijama civilnog društva i međunarodnoj zajednici da se nedvosmisleno i odgovorno oglase povodom ovog najnovijeg vida govora mržnje.

„Ćutanje pred ovakvim izjavama bilo bi shvaćeno kao prećutno odobravanje i dodatno bi ugrozilo ne samo Hram Hrista Spasa već i sam princip da sve vjerske zajednice na Kosovu i Metohiji imaju pravo na jednaku zaštitu, poštovanje i bezbjednost“, naglašava se u saopštenju.

Eparhija navodi da je i ranije isticala da su Hram Hrista Spasa i zemljište na kojem se nalazi uredno upisani kao vlasništvo Srpske Pravoslavne Crkve u katastarskim i zemljišnim knjigama na Kosovu i Metohiji i naglašava da ne postoji nijedna pravosnažna sudska odluka kojom bi se poništila imovinska prava Crkve, niti odluka koja bi hram proglasila nelegalnom građevinom.

„Naprotiv, postoje sudske odluke koje prepoznaju Srpsku Pravoslavnu Crkvu kao zakonitog korisnika ovog prostora do okončanja svih postupaka. U tom svjetlu, tvrdnja da se hram nalazi ‘na tuđem zemljištu’ nije samo neistinita već i opasna, jer služi moralnom opravdavanju poziva na rušenje i time legitimiše ideju da se jednoj vjerskoj zajednici može uskratiti pravo na bogosluženje putem fizičkog uništenja njene svetinje“, naglašava se u saopštenju.

Dodaje se da poziv Gašija na rušenje hrama nije izolovan slučaj i izuzetak, već izraz atmosfere etničke netrpeljivosti koja postoji u dijelu kosovske javnosti i mnogim medijima.

Eparhija ukazuje da su prethodnih godina pojedine javne ličnosti, uključujući i pojedine istoričare i komentatore, javno zagovarale rušenje Hrama Hrista Spasa ili njegovu „prenamenu“, predstavljajući ga kao navodno „nasilni“ ili „nelegitimni“ objekat i osporavajući mu svojstvo bogoslužbenog prostora.

„Ovi ponovljeni javni pozivi bili su praćeni i ohrabrivani konkretnim napadima, skrnavljenjima i institucionalnim opstrukcijama. Najnovija izjava gospodina Gašija stoga predstavlja dalju radikalizaciju dugotrajnog narativa kojim se negira legitimnost prisustva Srpske Pravoslavne Crkve u samom centru Prištine“, ukazuje se u saopštenju.

Dodaje se da ovakav obrazac javnog govora u potpunosti potvrđuje nalaze najnovijeg izvještaja o praćenju govora mržnje u medijskom prostoru na Kosovu i Metohiji za period april-jun 2025. godine, koji je izradilo Udruženje novinara Kosova uz podršku UN.

Eparhija naglašava da se u osjetljivom postkonfliktnom kontekstu Kosova i Metohije, gdje je od 1999. godine uništeno ili oštećeno više od 150 srpskih pravoslavnih crkava i manastira i gdje su desetine hiljada Srba protjerane iz svojih domova, ovakvi pozivi ne mogu posmatrati kao bezazlena retorika i ignorisati, već da oni direktno doprinose klimi u kojoj su novi napadi na vjerske objekte sve izvjesniji i sve lakše „opravdani“.

„Sa stanovišta međunarodnih standarda ljudskih prava, ovakve izjave su u otvorenoj suprotnosti sa osnovnim garancijama slobode vjeroispovjesti, zaštite kulturne baštine i načela nediskriminacije“, ukazuje se u saopštenju.

Eparhija dodaje da Evropska konvencija o ljudskim pravima, Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i instrumenti UNESKO o očuvanju kulturnog nasljeđa obavezuju političke vlasti da štite vjerske objekte i da ne tolerišu bilo kakvo podsticanje koje može dovesti do njihovog uništenja, a da je i pravni i institucionalni okvir na KiM formalno uspostavljen sa ciljem sprečavanja govora mržnje i zaštite ljudskih prava.

„Ipak, ponovljeni javni pozivi na rušenje Hrama Hrista Spasa, sada izrečeni i od strane jednog javno angažovanog pravnika, pokazuju koliko je jaz između normativnih obaveza i stvarne prakse i dalje dubok“, navedeno je u saopštenju.

Albanski advokat iz Prištine Tom Gaši ranije danas je u objavi na Fejsbuku otvoreno pozvao na rušenje Hrama Hrista Spasa u Prištini, navodeći da hram „mora biti srušen“ i tvrdeći da se nalazi „na tuđem zemljištu“ i da je navodno podignut u vrijeme „okupacije“.

Hram Hrista Spasa u centru Prištine je saborni hram Srpske Pravoslavne Crkve, čija je izgradnja počela devedesetih godina prošlog vijeka i prekinuta oružanim sukobom 1999. godine.

Od tada je ova svetinja postala jedan od najčešće napadanih vjerskih objekata u Evropi.

Neposredno nakon sukoba pokušano je njeno rušenje eksplozivom, što, srećom, nije uspjelo, a potom je hram u više navrata paljen, skrnavljen, ispisivan grafitima i zloupotrebljavan kao javni toalet ili mjesto za snimanje neprikladnih muzičkih spotova.

Bogosluženja su više puta bila zabranjivana ili opstruisana od strane vlasti u Prištini, a sveštenstvo je u brojnim prilikama sprečavano da slobodno služi Svetu liturgiju, čak i na velike praznike.

U Prištini je prije sukoba na KiM živjelo oko 40.000 Srba, a danas ih ima samo nekoliko, prenosi Tanjug.