Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, završio je karijeru u BiH jer su ga Amerikanci precrtali i tražiće se novo rješenje za Kancelariju visokog predstavnika u BiH (OHR). Šmitov mandat koji je u BiH počeo 1.avgusta 2021 godine završiće se naredne godine, potvrđeno je “Večernjim ovostima” iz više diplotaskih izvora koji navode da zvanični Vašington veći ima na stolu moguća rješenja za Šmita i OHR.

– Jedno od rješenja SAD je da se ukinu nekontrolisana ovlašćenja OHR i vrati državni suverenitet BiH. Nekontrolisana ovlašćenja OHR-a oslanjaju se na konsenzus članova Saveta za implementaciju mira (PIK). Vlada SAD kao najznačajniji član PIK može sazvati sastanak upravnog odbora u Sarajevu kako bi objavila da će povući svoju  podršku bonskim ovlašćenjima koja OHR-u daju vanredna ovlašćenja. Nije potreban formalni sudski postupak, kao što je glasanje Savjeta bezbjednosti UN, da bi se okončala ovlašćenja OHR-a. Bez svemogućeg OHR-a, PIK bi izgubio svoju svrhu i mogao bi biti raspušten. Rezultat bi bio da se OHR-u uskrati konstantna uzurpacija državnog suvereniteta BiH da donosi sopstvene odluke i primora lidere u BiH da riješe svoje razlike. OHR bi se vratio svom prvobitnom i važnom mandatu a to je olakšavanje demokratske tranzicije zemlje – istuču izvori „Novosti“.

Takođe navode i da će Stejt department okončati  politiku koja se vodila godinama prema BiH, ako koja je bila programirana da nametne prisilnu centralizovanu „bosansku“ državu, pod muslimanksom vlašću.

– Novi plan ima za cilj da se usklade upravljanja BiH sa Dejtonskom garancijom o tri ravnopravna konstitutivna naroda –  kažu izvori „Novosti“.

Dalje navode da u zvaničnom Vašingtonu smatraju  da  međunarodne diplomate koje su uzurpirale suverena ovlašćenja BiH predstavljaju glavnu prepreku „kako bi se osiguralo da se BiH razvije u mirnu i održivu demokratiju na putu integracije u evroatlantske institucije“, a  kako je to zaključeno u Dejtonu prije 30 godina.

Uništio svaki pokušaj dogovora

Inače Kristijan Šmit je za četiri godine mandata uspio da uništi svaki pokušaj dogovora političara u BiH, a prije svega stajući na stranu bošnjačkih političara i političkog Sarajeva. Tako je među prvim odlukama bila i suspendovanje Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona BiH NA Opštim izborima 2022 godine kako bi se formirala vlast u Federaciji BiH.

Nakon toga Šmit je krenuo u obračun sa Republikom Srpskom i pokušao je nametnuti odluke kojima bi se uveo termin državna imovina BiH, a koji ne postoji u Dejtonskom  sporazumu BiH i gdje jasno piše da imovinom raspolažu entiteti Republika Srpska i Federacija BiH.

Nakon što je Republika Srpska odbila da prihvati ovu Šmitovu namjeru, Šmit je odlučio da krene u obračun sa političkim vrhom Srpske i nametnuo je izmjene Krivičnog zakonika BiH i uveo Krivično djelo nepoštovanje odluka visokog predstavnika za koje je predviđen zatvor od jedne do pet godina i zabrana političkog djelovanja. Po ovom krivičnom djelu je osuđen predsjednik Srpske Milorad Dodik.

Pored ovoga Šmit je nametnuo i niz odluka koje se odnose na finansiranje institucija BiH i izbora u BiH gdje je čak zabranio i finansiranje iz budžeta stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata na čijem čelu je Milorad Dodik i Ujedinjene Srpske na čijem čelu je Nenad Stevandić predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.