Nakon usvajanja Reformske agende u Sarajevu pred vlastima BiH stoji novi izazov – ispunjavanje postavljenih mjera. Evropska komisija će, ukoliko prihvati predložene reforme, odobravati novac postepeno, odnosno u zavisnosti od napretka u realizaciji postavljenih zadataka.

Savjet ministara BiH je iskoristio posljednju šansu i usvojio Reformsku agendu da zemlja ne bi ostala bez dodatnih 108 miliona evra iz Plana rasta za zapadni Balkan. Reformska agenda je usvojena i na potezu je Evropska komisija, koja treba da ocijeni da li će ona dobiti prolaznu ocjenu.

Ako Brisel da zeleno svjetlo, BiH će dobiti pristup fondu vrijednom 917 miliona evra. Taj fond smanjen je za 108 miliona evra zbog probijanja rokova u usvajanju Reformske agende. Već se spominju i prvi rokovi u kojima bi BiH trebalo da realizuje zacrtane ciljeve, a dobar dio mjera vlast bi trebalo da realizuje do decembra 2025. godine, a finalni rok za neke od zadataka je polovina 2027. godine. Usklađenost sa dogovorenim mjerama Evropska komisija će provjeravati svakih šest mjeseci.

Uslovljavanje
BiH bi do kraja godine, ako dokument prođe u Briselu, trebalo da dobije oko 60 miliona evra, a svaka nova tranša biće uslovljena sprovođenjem dogovorenih mjera.

Na to je upozorio i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac.

– Elmedin Konaković i Edin Forto najedu se bunike pa misle da to usvajanje znači i dobijanje novca. Biće uslovljavanja, neće biti kako misle. “Trojka” vodi potpuno pogrešnu politiku, napada institucije Srpske i radi protiv Ustava BiH. Što je više “trojke”, manje je BiH – kazao je Košarac.

Naveo je i da “priča o Reformskoj agendi na sarajevskom jeziku znači: mi usvojimo i eto para”.

– Na srpskom znači slanje na procjenu u Brisel pa tek onda ćemo vidjeti. Pozivam Fortu da pokaže novac koji je došao. Spekulišu, pokušavaju preživjeti. Usvajanje ne znači dobijanje novca, a pitam EU gdje su te pare – zaključio je Košarac.

Takođe je naveo da usvajanjem Reformske agende nije došlo do prenošenja nadležnosti, ističući da toga neće biti dok u Savjetu ministara sjedi kadar SNSD-a i odlučuje.

Političari neće prevariti EU
Profesor međunarodnih odnosa na banjalučkom Fakultetu političkih nauka Miloš Šolaja je naveo da optimizam u BiH kada je riječ o usvajanju Reformske agende nije realan, jer nije zasnovan na pravim osnovama.

– Riječ je o postignutoj saglasnosti da Reformska agenda bude usvojena da se ne izgubila mogućnost pristupa fondovima. Međutim za stizanje u Evropsku uniju potrebno je mnogo više iskrenog i stvarnog opredjeljenja i stvarnih aktivnosti – kazao je “Glasu” Šolaja.

Takođe, navodi on da je iduća godina u BiH izborna te da te godine uvijek donesu stagnaciju ili korak nazad kada je riječ o evropskim integracijama.

– Programi političkih partija se ne odnose na pristup EU. Vjerovatno će biti mnogo raznih političkih rasprava i političkih diskusija o tome, ali nijedna od tih diskusija neće imati stvarnu i iskrenu osnovu da budu postignute određene promjene. Ne vidim ja da tu postoji neka prava sinergija koja bi značila da se ide u Evropsku uniju – naveo je Šolaja.

Navodi i da je predsjednik Francuske Emanuel Makron zastupnik politike EU da ima novca, biće ga, ali moraju biti postignuti određeni ciljevi i rezultati.

– Novca, čisto onako, nema i neće ga biti. Tako je i u ovom slučaju. Prema tome ne treba uopšte očekivati da će ovi naši lokalni političari prevariti Evropsku uniju. Imamo pogrešan pristup čitavoj toj priči, jer mislimo da Evropska unija daje pare zato što nas voli. To nije tačno. Riječ je o novcu pretpristupnih fondova koji se daje za ispunjavanje postavljenih mjera. Novac, onako kao poklon, ne dolazi iz Brisela – zaključio je Šolaja.

Vrata tek odškrinuta
Diplomata i stručnjak za geopolitičke odnose Lučiano Kaluža kaže da je ovaj primjer pokazao da Republika Srpska, baš kao ni u ranijim slučajevima, nije strana koja blokira evropske procese BiH.

– Republika Srpska je oduvijek insistirala na tome da svi procesi budu vraćeni u nadležne institucije, kako oni politički, tako i ovi koji se tiču ispunjavanje obaveza za kandidaturu BiH za ulazak u Evropsku uniju. Institucije, odnosno Savjet ministara je sada završio dio posla, usvajajući Reformsku agendu i sada je lopta u dvorištu Brisela – kazao je “Glasu” Kaluža.

I pored određene euforije koja se pojavila u domaćoj javnosti, smatram da Brisel, odnosno nadležne evropske institucije neće nešto posebno mijenjati u svom odnosu prema BiH.

– To uostalom možemo vidjeti i iz rasprava o novom proširenju Evropske unije, gdje se spominju samo Ukrajina i Moldavija. O BiH se ne razgovara na taj način, iako ona ispunjava mnogo više uslova nego Ukrajina. I pored toga pred BiH je postavljen jedan visoki zid od briselske administracije – navodi Kaluža.

Na pitanje koliko je BiH bliže ili dalje novcu koji joj obećan ukoliko budu sprovedene reforme odgovara da je teoretski gledano nešto bliža, jer je napravljen jedan veliki i značajan korak usvajanjem Reformske agende.

– Vrata su odškrinuta, ali nisam baš siguran da će ići tako lako, jer vjerujem da će briselski zvaničnici naći nešto novo s čim će nas ponovo uslovljavati – istakao je Kaluža.

Šta se očekuje od BiH
Zelena i digitalna tranzicija

*uvođenje 5G mreže

*reforme u proizvodnji električne energije

*izgradnja solarnih i vjetroelektrana

*obnova zgrada u javnom vlasništvu

*usvajanje zakona kojima bi se obavezali na “klimatsku neutralnost”

*novi zakon o električnoj energiji na nivou BiH

*usklađivanje cijene električne energije sa praksama EU

*usvajanje novog zakona o prirodnom gasu

Privatni sektor i poslovno okruženje

*reforme kojima bi se olakšalo poslovanje firmi

*harmonizacija entitetskih odredaba i zakona

*digitalizacija, veće korišćenje elektronskog potpisa i pečata

* usvajanje zakona o arbitraži, medijaciji i rješavanju sporova

* zamjena zakona na svim nivoima koji su ostali kao pravna stečevina bivše Jugoslavije, a koji nisu u skladu sa zakonima EU

Razvoj ljudskog kapitala

*60 odsto djece da bude u predškolskim ustanovama

* usvajanje zakona o porodiljskom odsustvu

* implementacija “socijalne karte”

* trening u digitalnim vještinama

Vladavina prava

*usvajanje zakona o sudovima BiH i VSTS

*usvajanje zakona o zaštiti “zviždača”

*zaštita novinara i medija od političkih pritisaka i napada

*osnivanje komisije za sukob interesa na nivou BiH

*osnivanje antikorupcionih tijela na nivoima entiteta i BiH

*ukidanje Zakona o kleveti

*rješavanje dugova javnih servisa

*više presuda za organizovani kriminal

*uvođenje viza građanima zemalja kojima je potrebna viza za ulazak u EU

Sporna pitanja
Pitanja oko kojih su se lomila koplja u BiH kada je riječ o usvajanju Reformske agende su Ustavni sud i Vijeće za državnu pomoć, a problemi su po svemu sudeći otklonjeni ublažavanjem ranijih mjera. U kontekstu Ustavnog suda BiH u usvojenom dokumentu sa Savjeta ministara navedeno je da on treba da bude reformisan i da treba da bude riješeno pitanje stranih sudija. Umjesto odredbe o popunjavanju Ustavnog suda, kojem fale dvoje sudija koje se biraju iz Narodne skupštine Republike Srpske, stoji samo odredba da se mora naći način da se poštuju sve odluke. Slučaj Vijeća za državnu pomoć je riješen tako što je zahtjev za ukidanje entitetskog veta potpuno ukinut i zamijenjen pozivom za profesionalno djelovanje.