Za razliku od dosadašnje politike demokrata, koja se uglavnom bazirala na pukoj sili, novi predsjednik SAD Donald Tramp je čovjek koji se uvijek zalagao za kompromis i razgovor te bi trebalo očekivati da će i njegova spoljna politika biti bazirana na tome, a što bi onda moglo voditi i ka rješavanju aktuelnih konflikata koji imaju nesagledive posljedice po globalnu bezbjednost i ekonomiju.

Kaže ovo za “Glas Srpske” doktor ekonomske diplomatije Siniša Pepić, komentarišući (ne)očekivanu i na kraju ubjedljivu pobjedu kandidata republikanaca Donalda Trampa na izborima u SAD, koja mu je donijela drugi mandat u Bijeloj kući, a nakon kako su ga mnogi ocijenili – istorijskog izbornog ciklusa ispunjenog neviđenim obrtima.

Prema Pepićevim riječima, nikako iz vida ne bi trebalo izgubiti da Tramp prije svega želi ekonomski preporoditi Ameriku, što onda podrazumijeva da neće ulaziti u neke nove ratove, ali i da će najvjerovatnije, a što je i najavljivao, sve učiniti da riješi aktuelne globalne konflikte, a prije svega onaj u Ukrajini.

– S obzirom na moć koju ima svaki predsjednik Amerike, mislim da je Tramp u mogućnosti da zaustavi ovaj rat, odnosno da Kijev i Moskvu dovede za pregovarački sto. I vjerujem da će on to i pokušati te da će početkom naredne godine pokušati da organizuje mirovnu konferenciju koja bi mogla okončati ovaj sukob – kaže Pepić.

Kada je u pitanju bliskoistočna kriza  i rat u pojasu Gaze navodi da ne očekuje dramatične zaokrete u spoljnoj politici Bijele kuće, jer je Tramp duboko povezan sa Izraelom. Dodaje da nikako ne bi trebalo da zaboravimo da je upravo on prvi premjestio američku ambasadu u Jerusalim. To, kako ističe, nikako ne radi neko ko bi podržao stranu Irana i zaustavio Izrael da nastavi sa svojim vojnim akcijama.

Što se tiče Kine, Pepić smatra da je ova zemlja vjerovatno jedina zemlja u svijetu koju Tramp doživljava kao velikog neprijatelja, pogotovo po američku ekonomiju.

– Tramp, međutim, zna i da je Kina najveći povjerilac američkog spoljnog duga, odnosno obveznica, tako da bez obzira na sve animozitete koje ima prema Kini, ne bi trebalo očekivati da će krenuti u otvoreni klinč, već će vjerovatno pokušati da odmrzne dosadašnje odnose – smatra Pepić.

Mišljenja je i da su strahovi koji su vladali u pojedinim evropskim zemljama zbog eventualne Trampove pobjede bili opravdani, jer on pripada takozvanoj porodici suverenističkih lidera.

– Evropska unija u posljednjih desetak godina je sve samo ne suverenistička. I ovi izbori u Americi sigurno će se preliti na Evropu te će vjerovatno dovesti do novog jačanja ovih snaga i politika koje prije svega sprovode Viktor Orban i Marin le Pen – mišljenja je Pepić.

Dodaje i da ne bi trebalo zaboraviti pomenuti i ove naše, balkanske prostore. Kaže da se u Trampovom najbližem okruženju nalaze i ljudi koji pripadaju alijansi američkih Srba, koji su ga bezrezervno podržali u predizbornoj kampanji.

– Zbog toga možemo očekivati jednu vrstu njihovog mekog pritiska prema novoj administraciji, radi promjene dosadašnjeg spoljnopolitičkog kursa SAD prema Srbima u regionu. Tu prije svega mislim na Republiku Srpsku i Srbiju, odnosno neriješeno pitanje Kosova i Metohije. U ovom kontekstu trebalo bi spomenuti i Ričarda Grenela, bliskog Trampovog saradnika, koji je proteklih godina bio na meti albanskih lobista trpeći žestoke pritiske zbog svojih stavova o Srbima i zalaganja da se sva sporna pitanja riješe kroz kompromis – kaže Pepić, dodajući i da će biti interesantno kako će se prema novoj administraciji postaviti albanski i bošnjački faktor, koji je otvoreno radio i lobirao za pobjedu Kamale Haris.

Siniša Simikić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, smatra da ne bi trebalo očekivati da će doći do nekih krucijalnih promjena, odnosno velikog zaokreta u američkoj politici prema Balkanu. Međutim, kako dodaje, može se očekivati da nova administracija, po njenom uspostavljanju, ima daleko više razumijevanja za problematiku koja vlada na ovim našim prostorima. To, pojašnjava, ne znači da će Trampova administracija odmah povući sankcije koje su uvedene u proteklom periodu gotovo čitavom rukovodstvu Srpske i pojedinim kompanijama, jer se, kako je istakao, one ne ukidaju tako lako i jednostavno.

– Podsjetio bih da se Tramp i u prethodnom mandatu, pune četiri godine, borio sa takozvanom dubokom državom i nije lako izlazio na kraj s njom. Vjerujem da će i sada biti tako, ali i da ta neka negativna praksa, kada je u pitanju ova vlast, neće biti nastavljena – kaže Simikić za naš list.

Napominje i da nova vlast neće biti konstituisana prije januara 2025. godine, a što ostavlja prostora aktuelnoj administraciji da u tom periodu povuče eventualno još neke nepopularne poteze. Smatra da će Tramp nakon ulaska u Bijelu kuću u fokus staviti rješavanje prije svega unutrašnjih problema, koji se tiču ekonomije i migranata, ali i onih spoljnih, kako zaustaviti rat u Ukrajini. Ukoliko on obustavi vojnu i novčanu pomoć ovoj zemlji, a što je realno, rat bi sigurno stao. Dodaje da je na tom spisku u vrhu Trampovih prioriteta Kina i Bliski istok. Balkan će biti usputna, odnosno sporedna priča.

– Ovi prostori će morati sačekati svoj red. Da li je to dobro ili loše? Za nas je uvijek dobro, a tu ne mislim samo na Srbe, već i ostale narode sa ovih prostora, kada nismo u fokusu velikih sila – mišljenja je Simikić.

Vjeruje i da su strahovi, koji su prije ovih izbora pokazali pojedini evropski lideri zbog eventualnog povratka Trampa u Bijelu kuću, iz njihove percepcije gledano, bili opravdani, pogotovo kada je u pitanju dalja sudbina NATO saveza, koji je do sada držao svoj kišobran nad Evropom.

Politikolog Dragana Delić kaže da bi povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću mogao donijeti značajne promjene u američkoj spoljnoj politici. Što se konkretno Balkana tiče, Trampov pristup bi, kako smatra, mogao biti usmjeren ka održavanju stabilnosti u regionu bez dubokog angažmana SAD, što do sada nije bila politika i praksa SAD.

– Tramp je ranije pokazao da njegova politika neće biti usmjerena na intenzivno uplitanje u unutrašnje poslove Balkana, što bi moglo ostaviti više prostora za regionalne aktere da sami rješavaju svoja pitanja. Takav stav i ophođenje zasigurno da mogu promijeniti mnogo toga na samom Balkanu, pogotovo kada pričamo o BiH, koja već dugo trpi pritisak političkih lidera iz SAD – kaže za “Glas Srpske” Delićeva.

Kada se govori o ratu u Ukrajini, kaže da smo svjedoci da je i sam Tramp zagovornik brzog okončanja ovog sukoba, a što bi moglo, kako kaže, podrazumijevati smanjenje vojne podrške Ukrajini i potencijalno otvaranje pregovora sa Rusijom.

Prema riječima politikologa Dragane Delić, tokom svog prethodnog mandata, Donald Tramp je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma sa Iranom i uveo stroge sankcije, što bi moglo biti nastavljeno, a što u konačnici znači da bi mogao pooštriti stav prema Iranu u narednom periodu. Kada je u pitanju Kina smatra da se može očekivati da će njegova politika biti zasnovana na tome da se smanji američka zavisnost od Kine kroz tzv. ekonomsku zaštitu i nacionalističku politiku, što može dovesti do određene nestabilnosti u odnosima ove dvije države.