Potresne slike iz Novog Sada nakon što se srušila nadstrešnica na zgradi Željezničke stanice i odnijela 14 života obišle su region i svijet, ali i otvorile pitanja ko je kriv i da li je sve moglo biti drugačije.

A moglo je sigurno, da je bilo više stručnosti i da je ikome palo na pamet da je za 60 godina materijal jednostavno propao, korozirao i da ništa ne traje vječno, smatra profesor na Fakultetu za arhitekturu, građevinarstvo i geodeziju u Banjaluci Anđelko Cumbo.

Govoreći za “Glas” Cumbo je dodao da je najžalosnije što su životi izgubljeni.

– Pregledajući snimke i fotografije koje su dostupne na internetu, to je zapravo bio kolaps, iznenadni, koji se dogodio u sekundi i ništa se nije moglo uraditi. Malo je to čudno, zato što je uobičajeno da zgrade, ili neki elementi na zgradama vremenom razvijaju deformacije, ugibe i slično, koji su uočljivi i jednostavno zahtijevaju djelovanje. Da li je nešto bilo uočljivo kod te nadstrešnice prije pada ili nije, ne znam – kazao je Cumbo.

Naglašava da je i nadstrešnica morala biti pregledana u sklopu rekonstrukcije Željezničke stanice da bi bilo utvrđeno da li ima nekih nedozvoljenih deformacija, pomjeranja ili istezanja.

– Da li je bilo dovoljno stručnosti, ne znam, ali to je trebalo uraditi, posebno ako znamo da je sanacija stanice bila obimna. Imajući u vidu da je nadstrešnica izgrađena 1964. godine, ne mogu da shvatim sve te ljude koji su učestvovali u sanaciji da nikome ne padne na pamet da je pregleda, a toliko je stara. Solidno izgradimo, otvorimo i gotovo. Neka se dere, služi koliko služi i to je to. Ali ništa ne traje vječno – upozorio je Cumbo.

Podvlači da su kontrole građevinskih objekata, posebno javnih, neophodne, kao i redovno održavanje.

– Nažalost, mi smo u stanju da propustimo tako nešto. Često možete vidjeti obično rđanje oluka, propadanje i niko ne interveniše, voda se podlijeva pod temelje, dolazi do promjene u tlu zbog vlaženja, bubrenja i sušenja, tlo se sliježe i pukne zid, a počelo je banalnošću običnom. E tako je i sa ovom nadstrešnicom, trebalo je pogledati. To je vrlo osjetljiva konstrukcija koja nema dodatnih odbrambenih mehanizama u slučaju oštećenja na nekom mjestu, to je zavješena konstrukcija, otkazivanjem samo jednog čeličnog profila koji je drži, može da dođe do urušavanja kao što se i desilo. Da niko ne pogleda kakva je ta gore veza, da li je vremenom korozija to pojela, što se veoma lako moglo dogoditi, to je veoma čudno – kazao je Cumbo.

On navodi i da je veoma moguće da je prilikom posljednje rekonstrukcije, ili nekada ranije postavljeno dodatno opterećenje na samu nadstrešnicu i da ona jednostavno nije izdržala.

– Toga dana nije bilo snijega, vjetra ili zemljotresa da bi je dodatno opteretili pa da padne. Logički, neki drugi teret ju je pritiskao – zaključio je Cumbo.

Govoreći o javnim objektima kod nas koji su građeni šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, Cumbo je istakao da je činjenica da se ti objekti nedovoljno održavaju.

– Materijal stari, to je prirodan proces. Često vidim da je armatura korozirala, otpao dio betona i nikome ništa, niko ništa ne preduzima. Nemarni smo. Da li ima konkretan primjer u Banjaluci da kažem da smo u opasnosti to zaista ne znam, ali su kontrole neophodne – istakao je.

U nesreći koja se desila 1. novembra oko podne poginulo je 14 ljudi, među kojima i dvije djevojčice, dok je troje povrijeđenih hospitalizovano u Kliničkom centru Vojvodine, a prema riječima vršioca dužnosti direktora Kliničkog centra Vesne Turkulov njihovo stanje je i dalje veoma teško i svi su na aparatima za vještačko disanje.

Premijer Srbije Miloš Vučević rekao je juče da niko ne bježi od krivične ni političke odgovornosti za tragediju u Novom Sadu i da će ona, posebno politička, uslijediti vrlo brzo.

– U toku su saslušanja onih koje Tužilaštvo vidi kao deo lanca koji je donosio odluke o rekonstrukciji – izjavio je Vučević u Šangaju.

On je kazao da je mnogo toga nepoznato u vezi sa nesrećom i rekonstrukcijom stanične zgrade.

– Dozvolimo da oni koji su pozvani da pomognu kao građevinski eksperti kažu da li je bilo propusta – izjavio je Vučević.

Komentarišući to što je Novi Sad oblijepljen plakatima sa njegovim likom uz poruku da ono što se desilo nije nesreća nego zločin, Vučević je rekao da je skandalozno da neko tragediju nazove ubistvom.

Inspekcijski nadzor je u toku, a slučaj u rukama Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu. Paralelno sa vještačenjima, koja moraju biti sprovedena u najkraćem roku, Tužilaštvo je u punom kapacitetu angažovano na prikupljanju svih obavještenja i informacija te je naloženo da u tu svrhu budu saslušani svi odgovorni iz Ministarstva za građevinarstvo, saobraćaj i infrastrukturu, nadležni ministar, odgovorni iz “Željeznice Srbije”, Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Novog Sada i druga lica radi utvrđivanja svih bitnih elemenata krivičnih djela i krivične odgovornosti.

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić je rekao da su dokazi izuzeti i premješteni na posebno mjesto gdje ih čuvaju. Prema njegovim riječima do sada je saslušano tridesetak lica, a spasioci su izmjerili da je težina betona koji se nalazio na jednoj osobi bila oko 26 tona.

Rekonstrukcija stanice počela je u oktobru 2021. godine. Projekat je radio Saobraćajni institut CIP, a radove konzorcijum kineskih kompanija. Po završetku radova stanica je predata na vođenje Infrastrukturi Željeznica Srbije. Iako su se u javnosti čula različita tumačenja da li je i nadstrešnica bila dio rekonstrukcije, od te tri firme stiže isti odgovor – nije.

Betonska konstrukcija koja je pala imala je više od 100 tona. Čeličnim sajlama bila je pričvršćena za krov. Dio struke tvrdi da je i ranije ukazivano na potencijalne probleme. Arhitekta Slobodan Maldini smatra da je riječ o strukturnoj grešci.

– To je u stvari najgore od svega, što neko naziva rekonstrukcijom krečenje, bojenje, pranje. Rekonstrukcija obuhvata sve strukturne promene, kontrolu statičku, konstrukcije, strukture, to je trebalo da bude urađeno – smatra Maldini.