Vrijeme odavno ne ide na ruku onim porodicama u Srpskoj koje još čekaju iz Instituta za nestala lica BiH vijesti o sudbini svojih najmilijih kojima je izgubljen svaki trag tokom posljednjeg rata, jer, kako tvrde, u toj instituciji na zajedničkom nivou vlasti manje mare za srpske žrtve, a ne uspijevaju ni da kompletiraju rukovodstvo.

Institutom rukovodi Kolegijum direktora u kojem su tri člana, po jedan iz svakog od konstitutivnih naroda, a veliku ulogu u funkcionisanju te institucije imaju i Upravni, Nadzorni i Savjetodavni odbor.

Novi saziv Upravnog odbora, u kojem ima šest članova, je konstituisan krajem juna, čime je zvanično prestao da postoji privremeni Upravni odbor, imenovan još 2016. godine na koji su mnogi imali zamjerke i zbog načina rada, ali i same forme u kojoj je funkcionisao.

S druge strane, članovima Nadzornog odbora su mandati istekli krajem 2010. godine te nikada od tada nije imenovan novi saziv, ali su nastavili da obavljaju poslove, sve do početka 2021, kada je član iz reda srpskog naroda preminuo. Imajući u vidu da je propisano da odbor ima tri člana i da odluke donosi konsenzusom, rad odbora je onemogućen.

Prijedlog odluke o imenovanju nadzornog odbora, na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, bio je na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara u četvrtak, ali nije usvojen.

– Sva imenovanja su zaustavljena – izjavio je kratko u petak za “Glas Srpske” resorni ministar Sevlid Hurtić.

Iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila godinama traže potpunu reorganizaciju Instituta ili njegovo ukidanje, jer su, tvrde, evidentne opstrukcije kada je riječ o traženju nestalih lica srpske nacionalnosti.

Te tvrdnje potkrepljuju podaci o ukupnom broju pronađenih i identifikovanih posmrtnih ostataka, uporno naglašavajući da Srpska potražuje još 1.646 lica, a da više od 650 ostataka čeka identifikaciju u spomen-kosturnicama. Predstavnici porodica naglašavaju da, otkako je uspostavljen Institut krajem 2005. godine, nijedan potez nije išao u pravcu toga da se rješavaju slučajevi nestalih iz Srpske te da nije u redu da se kite tuđim perjem i prisvajaju rezultate nekadašnje komisije iz Srpske koja se bavila traženjem nestalih.

Cilj porodica je, kako poručuju iz njenog rukovodstva, da bude pronađeno, ali i na kraju i identifikovano što više lica koja se i dalje vode kao nestala.

– Nažalost, u proteklom periodu nismo imali toliko pozitivne rezultate, jer broj 62 je veoma mali za sve ovo vrijeme i novac koji je potrošen. Porodice kao porodice su, na neki način, svjesne da od Instituta ne mogu očekivati neku drastičnu promjenu u radu, ali svaki rezultat je dobar zbog porodice – kazala je predsjednica Republičke organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Isidora Graorac.

Ističe da još, kao predstavnici srpskih porodica, nisu imali priliku da se sastanu sa članovima novog Upravnog odbora Instituta.

– Negdje smo na to i ukazivali, jer smo i u ranijim sazivima tog tijela bili ljudi koji nisu direktno u vezi sa ovim procesom. Toliko je to njima preokupacija, nećemo o tome još. Sačekaćemo da ih vidimo na djelu, ali, evo, pozivam ih da organizujemo sastanak i da ih upoznamo sa našim problemima, nezadovoljstvom i potražimo načine kako bismo riješili probleme – zaključila je Graorčeva.

Nadzorni odbor Instituta ima tri člana, čiji mandat traje četiri godine i prema pravilima ne mogu biti reizabrani, a odluke donose konsenzusom. Zaduženi su za razmatranje finansijskih, kao i izvještaja o poslovanju te institucije. Na spisku obaveza im je i da o rezultatima nadzora najmanje jednom godišnje, po potrebi i češće, upoznaju suosnivače – Savjet ministara BiH i Međunarodnu komisiju za traženje nestalih lica te Upravni odbor i Kolegijum direktora Instituta.